Klanice

Koordinate: 45°08′17″N 14°35′24″E / 45.138°N 14.590°E / 45.138; 14.590
Izvor: Wikipedija
Klanice
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Općina/gradDobrinj
Najbliži veći gradKrk

Površina[1]1 km2
Koordinate45°08′17″N 14°35′24″E / 45.138°N 14.590°E / 45.138; 14.590

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno47
– gustoća47 st./km2

Poštanski broj51514 Dobrinj
Pozivni broj+385 051
AutooznakaRI

Zemljovid

Klanice na zemljovidu Hrvatske
Klanice
Klanice

Klanice na zemljovidu Hrvatske

Klanice su naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Smještaj[uredi | uredi kôd]

Stari mostić preko ljeti osušenog korita dobrinjskog Potoka na starom, šumskom putu od Dobrinja do Tribulja i Klanica

Klanice se nalaze u sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, u unutrašnjosti, nekoliko kilometara od uvale Soline, a na brdu nasuprot općinskom sjedištu Dobrinju. Između Klanica i Dobrinja prostire se dobrinjsko polje s Potokom. U neposrednoj blizini Klanica je naselje Tribulje. Osim Tribulja i Dobrinja, susjedna sela su Sužan i Sveti Ivan Dobrinjski. Od Malinske su udaljne oko 8, a od Krčkog mosta oko 20 kilometara.


Porijeklo naziva[uredi | uredi kôd]

Vjerojatno naziv mjesta dolazi od pojma klanci točnije maleni klanci kojim ima na okolnom brdu te na starom makadamskom putu između Klanica i Dobrinja.

Smatra se da je selo novije, međutim iako se ne spominje u srednjovjekovnim dokumentima, moguće je da je ono ipak postojalo već tada, ali se držalo dijelom susjednog mjesta Tribulja s kojim je gotovo spojeno. Na to upućuje i činjenica da se uopće ne spominje u popisima stanovništva iz 1869. i 1880. godine, da bi prema popisu iz 1890. godine imalo 89 stanovnika.

Pogled iz Tribulja-Klanica na općinsko središte Dobrinj

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Klanicama su živjela 42 stanovnika.

Klanice su bile najnapučenije u prvoj polovici 20. stoljeća kada broj žitelja varira između 70 i maksimalnih 98 zabilježenih 1921. godine. Prema statistici Krčke biskupije, koja bilježi i privremeno odsutne, Klanice su najviše stanovnika imale 1935. godine – 117.

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do kontinuiranog i značajnog pada broja stanovnika zbog jake emigracije lokalnog življa u prekomorsko zemlje te u Rijeku, Zagreb i druge gradove.

Za razliku od pretežitog dijela naselja na otoku koja nakon izgradnje Krčkog mosta 1980. godine i Zračne luke Rijeka, a što je omogućilo snažniji razvoj turizma, doživljavaju postepeni demografski oporavak, Klanice i u posljednjih 30-etak godina imaju pad broja stanovnika. Razlog tome je izostanak turističkog razvoja mjesta i njegove neposredne okolice.

Stanovništvo je prosječno stare dobi.

Uvala Soline nedaleko Klanica
Naselje Klanice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
89
75
66
98
90
79
70
65
51
47
48
42
50
47
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1880. podaci su sadržani u naselju Sveti Ivan Dobrinjski. Od 1890. do 1910. iskazivano kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Kroz stoljeća je glavna gospodarska grana bila poljoprivreda, poglavito ovčarstvo te ratarstvo u obližnjem dobrinjskom polju.

Nekad intenzivno obrađivano dobrinjsko polje danas je potpuno zapušteno i zarašteno, a donekle je obnovljeno tek maslinarstvo.

Turizam još uvijek nema nikakvog udjela u privredi Klanica. Veliki potencijal predstavljaju očuvana priroda te naročito obližnja uvala Soline u kojoj je moguć razvoj zdravstvenog turizma.

U mjestu djeluje nekoliko obrtnika.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.