Kloroplast

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stanične strukture
Kloroplast
Plazmatska membrana
Jezgra
Jezgrica
Mitohondrij
Kloroplast
Endoplazmatski retikulum
Golgijev aparat
Lizosom
Peroksisom
Vakuole
Ribosomi
Citosol
Citoskelet
Stanična stijenka
Biljne stanice i kloroplast

Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane. Najvažnija vrsta plastida je upravo kloroplast.

Kloroplast sadrži klorofil i koristi svjetlosnu energiju za pretvorbu ugljik-dioksida i vode u ugljikohidrate i kisik, tj. kloroplast je mjesto fotosinteze.

Dvije membrane kloroplasta okružuju njegov unutrašnji tekući dio, stromu. U stromi se nalazi nekoliko kružnih molekula DNK koje sadrže gene za sintezu bijelančevina i RNK u kloroplastu. Unutar strome postoji sustav spljoštenih membranskih vrećica koji se zovu tilakoidi, a oni se na nekim mijestima skupljaju u nakupine, grane.

Smatra se da su kloroplasti nastali iz modrozelenih algi koje su ušle u endosimbiozu sa stanicom i preuzele staničnu ishranu fotosintezom. Kao dokaz tome je da i danas neki bićaši koriste modrozelene alge umjesto kloroplasti.

Na sazrijevanje kloroplasta djeluju hormoni iz skupine citokinina.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 25


P biology.png Nedovršeni članak Kloroplast koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.