Prijeđi na sadržaj

Kofein

Izvor: Wikipedija
Strukturna formula kofeina.
Zrna kave značajan su izvor kofeina.

Kofein (1,3,7-trimetilpurin-2,6-dion (IUPAC), trimetilksantin) je alkaloid ksantina koji se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima biljaka, poput kave i guarane.

Djeluje kao stimulans, te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Pokazuje diuretička svojstva, te velike količine izazivaju dehidraciju, sličnu onoj koju uzrokuje alkohol. Postoji zabrinutost[koga?] vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein, stoga nije preporučljiva konzumacija djeci, trudnicama, dojiljama, kroničnim srčanim bolesnicima, i epileptičarima.

Novija istraživanja ističu i neke pozitivne strane kofeina, poput ubrzavanja metabolizma, poticanja motoričkih sposobnosti ljudi, izvora antioksidanata, te dobrobiti kod ljudi koji imaju probleme s opstipacijom.

Pozitivni utjecaji na zdravlje

[uredi | uredi kôd]

U odraslih umjerena konzumacija kofeina povezana je s manjim stupnjem depresivnosti.[1] Tome je tako jer osim učinka na adenozin, kofein stimulira dopaminergičke neurone te inducira oslobađanje glutamata u nukleusu akumbensu.[2][3] Također, djeluje i kao inhibitor acetilkolinesteraze, odnosno sprječava kemijski raspad acetilkolina, neuroprijenosnika koji je odgovoran za sposobnost koncentracije, učenja i pamćenja, što može objasniti neka antidepresivna svojstva kofeina.[4] Također, zbog svojeg stimulativnog djelovanja, kofein može biti koristan u osoba s ADHD-om.[5]

Također, ustanovljena je pozitivna korelacija između zdravlja kardiovaskularnoga sustava te smanjenoga rizika od pretilosti i redovite konzumacije kofeina.[6][7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]