Kolinska vrata
| Dodaj infookvir »građevina«. (Primjeri uporabe predloška) |
_(14768984432).jpg)
Kolinska vrata (lat. Porta Collina) bila su orijentir u starom Rimu, za koji se pretpostavlja da ga je izgradio Servije Tulije, polu-legendarni kralj Rima 578-535 pr. Vrata su stajala na sjevernom kraju Servijevog zida, a iza njih su bile dvije važne ulice, Via Salaria i Via Nomentana. Unutar ovog područja Alta Semita povezivala je Kvirinal s Porta Carmentalis.[1] Nekoliko hramova nalazilo se u blizini vrata, uključujući hramove Venere Erycine[2] i Fortune. Osobi koja je gledala prema vratima u 4. stoljeću nove ere, Salustijevi bi vrtovi bili s lijeve strane, a Dioklecijanove terme s desne strane.[3]
Po Plutarhu, kad bi vestalka bila kažnjena zbog kršenja svog zavjeta čistoće, podzemna komora za njen živi pokop bila blizu Colline vrata.[4] Kod vrata se odvila odlučujuća bitka tijekom rimskih građanskih ratova 80-ih godina pr. Kr. između snaga Cinne i Sule.[5]
- ↑ Sarolta A. Takács, Vestal Virgins, Sibyls, and Matrons: Women in Roman Religion (University of Texas Press, 2007), p. 88.
- ↑ Elaine Fantham, commentary on Ovid Fasti Book IV (Cambridge University Press, 1998), p. 255 online.
- ↑ Kim J. Hartswick, The Gardens of Sallust: A Changing Landscape (University of Texas Press, 2004), p. 143 online.
- ↑ For the passage in its dreadful entirety, see Takács, Vestal Virgins, p. 87 online; discussion pp. 88–89.
- ↑ Michael Lovano, The Age of Cinna: Crucible of Late Republican Rome (Franz Steiner Verlag, 2002), p. 129ff. online.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kolinska vrata |