Prijeđi na sadržaj

Kolonijalne rute preko panamske prevlake

Izvor: Wikipedija
Kolonijalne rute preko panamske prevlake
Svjetska baština – UNESCO
Država Panama
Godina uvrštenja2025. (47. zasjedanje)
VrstaKulturna baština
Mjerilo(ii), (iv)
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:1582

Kolonijalne rute preko panamske prevlake su kopnene rute između Tihog oceana i Karipskog mora, preko Panamske prevlake. Koristili su ih španjolski kolonizatori od 16. do 18. stoljeća za prijevoz robe i ljudi između Pirenejskog poluotoka i kolonija Kraljevine Španjolske u Americi, Filipinskog arhipelaga i Kanarskih otoka.

Kolonijalne rute preko panamske prevlake.

Na ovim rutama preko prevlake nastala su strateška utvrđena naselja (kao što je San Lorenzo (Panama), povijesni gradovi (kao što je Panamá Viejo) i ceste, koji su danas važna arheološka nalazišta. Zato su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2025. godine.[1]

Povijest i odlike

[uredi | uredi kôd]

Kroz povijest je stvoreno nekoliko ruta, a sve su polazile iz grada Ciudad de Panamá kao polazište na pacifičkoj obali. Srebro i zlato u Panamu su stizali brodovima iz područja današnjeg Perua i Bolivije zajedno sa drugom robom iz južnoameričkih kolonija. U Ciudad de Panamá su utovarani na mazge i prenošeni preko Panamske prevlake do karipske obale. Tamo su potom ponovno ukrcavanj na brodove i slani u Španjolsku. Putevi su se uglavnom koristili između 16. i 19. stoljeća, prije izgradnje željezničke veze između Paname i Colóna, a kasnije i Panamskog kanala.

Najstarija među njima je ruta Nombre de Dios („Božjeg imena”), koja je osnovana 1519. godine. Od 1597. godine počela se koristiti karipska luka Portobelo, a promet je rutom Camino Real („Kraljevski put”) preusmjeren u ovaj grad.

Slijedeća korištena ruta bila je ruta Las Cruzes, koja je povezivala Ciudad de Panama s lokalitetom Venta de Cruzes na obali rijeke Chagres. Ovdje se teret s mazgi prebacivao na brodove koji su plovili niz rijeku do karipske obale i luke San Lorenzo. Tamo je teret ponovno ukrcan na druge brodove koji su ga prevezli do Portobella.

I karipske i pacifičke luke nekada su bile meta piratskih napada. Među onima koji su na ovaj način dolazili do zlata ističu se engleski gusar Francis Drake, koji je umro u Portobelu i velški pirat Henry Morgan, koji je spalio prvi glavni grad. Da bi zaštitili robu od pirata, Španjolci su izgradili utvrđenja. Godine 1532. španjolski kralj Karlo I. naredio je istraživanje mogućnosti povezivanja dva oceana kanalom kroz Panamu.[2]

Zaštićeni lokaliteti

[uredi | uredi kôd]

Kompleks svjetske baštine sastoji se od nekoliko cjelina:

UNESCO ID Slika Naziv Koordinate Veličina (ha) Bilješke
1582-001 San Lorenzo (Panama) 9°19′23″N 79°59′59″W / 9.32306°N 79.99972°W / 9.32306; -79.99972 24,72 Utvrda San Lorenzo je poligonalne površine od 24,72 ha. U cijelosti se nalazi unutar zaštićenog krajolika San Lorenzo (BPPPSL) u pokrajini Colón. Smještena je na litici koja dominira krajolikom delte rijeke Chagres. Tampon zona uključuje šire okruženje utvrđenja i vodeno okruženje.
1582-002 Camino de Cruces 1 9°17′42″N 79°58′18″W / 9.29500°N 79.97167°W / 9.29500; -79.97167 (Camino de Cruces) 508,38 Ovaj dio rute Camino de Cruces vodi od San Lorenza do obala jezera Gatún koja se danas podudara sa kanalom koji vodi do Panamskog kanala.
1582-003 Camino de Cruces 2 9°5′4″N 79°36′16″W / 9.08444°N 79.60444°W / 9.08444; -79.60444 (Camino de Cruces) 103,13 Ruta Cruces - Sekcija 2, kopneni dio, u potpunosti see nalazi unutar nacionalnog parka Soberanía i Nacionalnog parka Ruta Cruces. Ova dionica je dugačka 20,7 km i široka 2,9 m, plus 25 metara sa svake strane, koja služi kao granica i tampon zona unutar zaštićenog područja nacionalnih parkova.
1582-004 Camino de Cruces 3 9°0′56″N 79°34′33″W / 9.01556°N 79.57583°W / 9.01556; -79.57583 (Las Cruces) 2,95 Ruta Cruces fotografirana 1913. god. Ovaj dio se pruža uz Panamski kanal i vodi od Las Crucesa do Paname.
1582-005 Panamá Viejo 9°0′56″N 79°26′7″W / 9.01556°N 79.43528°W / 9.01556; -79.43528 (Panama) 28,7 Arheološki lokalitet Panamá Viejo („Stara Panamá”), snovan 1519. godine, bio je prvi španjolski grad na američkoj pacifičkoj obali. Njegove ruševine čuvaju ostatke crkava, trgova i poznatog tornja katedrale, koji stoji kao simboličan svjetionik kolonijalne prošlosti.
1582-006 Povijesna četvrt Paname (Casco Antiguo) 8°57′8.75″N 79°32′5″W / 8.9524306°N 79.53472°W / 8.9524306; -79.53472 (Panama) 22 Casco Antiguo (španjolski za „Stara četvrt”), također poznat kao Casco Viejo ili San Felipe, povijesna je četvrt grada Paname. Dovršena i naseljena 1673. godine, izgrađena je nakon gotovo potpunog uništenja izvornog grada Paname, Panamá Viejo, 1671. godine, kada su ga napali pirati.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ The Colonial Transisthmian Route of Panamá, UNESCO (engl.) Pristupljeno 24. prosinca 2025.
  2. ↑ Panamski kolonijalni putevi upisani na UNESCO-ov popis. The Tico Times - ticotimes.net. Pristupljeno 24. prosinca 2025.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]