Komoran

Komoran
Komárom

Komoran
Komárom na zemljovidu Mađarske

Regija

Srednje Podunavlje

Županija

Komoransko-ostrogonska

Površina

280,74 km²

Zemljopisne koordinate

47°44′43″N 18°07′34″E / 47.745326°N 18.126068°E

Stanovništvo (2001.)

- Ukupno

19.729

- Gustoća

51,64 st./km²

Pošta

2900

Pozivni broj

34

Službena stranica

http://www.komarom.hu/

Komoranska stara utvrda

Komoran odnosno Kuomaran (mađ. Komárom)^[1] je pogranični podunavski grad na sjeveru zapadne polovine Mađarske.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U povijesti se ovdje nalazilo naselje koje su mađarski izvori nazivali Újszőny, a bilo je predgrađem Komarnog, koje se nalazilo na lijevoj dunavskoj obali. God. 1892., spojeni su mostom preko Dunava, a 1896. je postalo dijelom mjesta Komarnog. Utvrdbeni sustav Komárno – Komoran čini sustav utvrda koje je izgradila Austrija poslije revolucije u Mađarskoj, a koje su uklopljene stare utvrde koje nikada nisu bile osvojene još od 16. st. Krajem 1918., osamostaljenjem Slovačke od Kraljevine Ugarske (21. studenoga - 21. prosinca 1918.), grad je podijeljen na dva dijela koje dijeli rijeka Dunav. Hrvati u Mađarskoj mađarski dio zovu Komoran i Kuomaran. Mađari slovački grad Komárno zovu Észak-Komárom (Sjeverno Komarno), dok mađarski grad zovu Öreg-Komárom, Rév Komárom (Staro Komarno).

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno je sjedište Komoransko-ostrogonske županije. Poštanski je broj 2900, neka naselja koja mu pripadaju broja su 2921 i 2903. U Komoranu djeluju romska, njemačka i ukrajinska manjinska samouprava.^[2]

Konačno je upravno odijeljen od slovačkog dijela 1921. godine.^[3] Tad je na mađarskom nosio ime Komarnski Novi Grad (mađ. Komáromújváros), koje je 1923. promijenio u Komárom.^[3] 1977. mu je godine pripojeno naselje Szony.^[3]^[4]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U Komoranu je prema popisu 2001. živjelo 19.808 Komoranaca i Komorankinja (Komoranka), većinom Mađara, nešto Nijemaca, Slovaka, Roma i Ukrajinaca.^[2]