Koncert za klarinet i orkestar u A-duru (Mozart)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Koncert za klarinet i orkestar u A-duru
Mozart, KV 622-1, score title sheet.jpg
Incipit Koncerta za klarinet i orkestar u A-duru u XXIII. grupi tematskog popisa na str. 23 Köchelovog kataloga.
Skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart
Nastanak početkom listopada 1791., Beč
Premijera 16. listopada 1791., Prag
Kataloška oznaka KV 622
Forma solistički koncert
Tonalitet A-dur
Broj stavaka 3
Trajanje oko 28 minuta

Koncert za klarinet i orkestar u A-duru KV 622 jedini je Mozartov koncert za klarinet. Napisao ga je 1791. godine za Antona Stadlera, koji je iste godine bio solist na premijeri koncerta u Pragu. Također je i posljednji Mozartov solistički koncert.

Replika povijesnog basetnog klarineta (kao što je to imao Stadler)
Basetni i sopran klarinet

Nastanak[uredi VE | uredi]

Kao i u njegovom djelu Kvintetom za klarinet i gudački kvartet koji je napisao dvije godine prije, Mozart je odabrao basetni klarinet u A kao svoj solo instrument za svoj koncert klarineta.[1] To se razlikuje od normalnog klarineta u A po tome što je njegov raspon u dubokom registru velika terca veća od one normalnog klarineta, koji se naziva i sopran klarinet.

Mozart je prvobitno planirao napisati koncert u G-duru i za basetni rog podešen u G. U sačuvanom autogramu prvih 199 taktova napisano je u G-duru[1] za basetni rog. Skica je pod Köchelovom oznakom KV 621b. Pred kraj skice Mozart se je predomislio i nastavio pisati u A-duru, očito odlučivši da će koncert biti za klarinet in A,[2]:15. vjerojatno pod utjecajem svog prijatelja, klarinetista Antona Stadlera, kojemu je Mozart želio posvetiti koncert. On nije posjedovao basetni rog, nego basetni klarinet u A, koji je nazvao (u njemačom izvorniku) Inventions Klarinette.[3] Češki klarinetist Jiří Kratochvíl nazvao je Stadlerov klarinet basetni sredinom 20. stoljeća i otad je pojam općeprihvaćen.[2]:17. Svjetska premijera ovog klarineta bila je u Pragu, na kojem je odsvirao 16. listopada 1791. godine.[2]:16. Mozartove skladbe za klarinet neodvojive su od Stadlera, jer je Stadler bio sposobni izvođač koji je umio klarinetom odsvirati baš ono što je Mozart zamislio.[2]:14.

Budući da su basetni klarineti bili rijetki onda kao i sada, klarinet dio je ubrzo prepravio za normalan klarinet u A. Postoji pretpostavka da je Stadler planirao proširiti basetni rog kromatskim tonovima, pisanim cisom i disom malim. Zbog tehničkih ograničenja, s čime se Mozart često suočavao, bilo zbog nedostupnosti glazbala bilo zbog mogućnosti samog glazbala, prepravilo se glazbenu zamisao. Ovdje je slučaj da je zakrivljena cijev basetnog roga kompliciranija za zahvat kakav je zamislio Stadler, dok je cijev basetnog klarineta ravna te time jednostavnija za dodavanje tipaka, Stadler je odlučio te tonove dodati na basetni klarinet. Mozart je shodno tome prepravio skladbu za klarinet in A.[2]:15.

Izvorni rukopis djela za basetni klarinet je izgubljen.[2]:15. Tek sredinom 20. stoljeća neki klarinetisti su pokušali restaurirati izvornu verziju klarinetnog dijela nizom dubljih odlomaka. Istodobno su neki proizvođači klarineta počeli raditi moderne basetne klarinete.

Za češkog klarinetista Milana Kostohryza izrađen je 1950. prvi basetni klarinet in A Boehm sistema. Popularnost basetnog klarineta narasla je tek 1980-ih, a danas je to općeprihvaćeno glazbalo za sviranje Mozartovog Koncerta i Kvinteta.[2]:17.

Danas se obije inačice koncerta mogu čuti u koncertnim dvoranama i na CD-u. Sve više međunarodno renomirani solisti prekidaju koncert na basetnom klarinetu, svirajući djelomično na modernom instrumentu, djelomično na replici povijesnog glazbala.

O glazbi[uredi VE | uredi]

Orkestracija: solo klarinet, 2 flaute, 2 fagota, 2 roga, gudači

Tonalitet: A-dur

Koncert je napisan u standardnoj trostavačnoj formi klasicističkog koncerta, brzi-spori-brzi stavak. Da bi postigao veću izražajnost klarineta, Mozart je u puhačkoj sekciji orkestra zadržao samo flaute, fagote i horne.

  1. Allegro
  2. Adagio
  3. Rondo. Allegro
Koncert za klarinet i orkestar u A-duru
1. Allegro (12'32")
2. Adagio (6'59")
3. Rondo. Allegro (9'6")
Fulda Symphonic Orchestra, dirigent Simon Schindler, klarinet Bruce Edwards, snimka iz 2004.

1. Allegro[uredi VE | uredi]

Stavak ima 359 taktova, A-dur, takt 4/4

Prvi stavak je u sonatnoj formi. Sastav stavka može se prikazati shematski:

ritornel orkestra s trima glavnim i dvjema sporednim temama • solo ekspozicija • ritornel • razvoj • ritornel • repriza u kojoj se klarinet i orkestar ujedinjuju • ritornel.

2. Adagio[uredi VE | uredi]

Stavak ima 98 taktova, D-dur, takt 3/4

Drugi stav je u ternarnoj formi (ABA'). Dvodijelnu glavnu temu uvodi klarinet i zatim ju ponavlja orkestar. U srednjem dijelu klarinet preuzima vodeću ulogu, a kodom završava ponovljena tema.

3. Rondo. Allegro[uredi VE | uredi]

Stavak ima 353 takta, A-dur, takt 6/8

Treći stavak napisan je u formi ronda (ABA'CB'A-koda). Prva tema ima veseo plesni karakter. Poslije prvog ponavljanja teme, stavak dobija virtuozni karakter koji vodi u veličanstveni završetak.

Uobičajeno trajanje koncerta je oko 28 minuta.

Utjecaj[uredi VE | uredi]

Koncert je vrlo često izvođen. Nalazi se na mnogobrojnim trajnim zapisima eminentnih svjetskih orkestara. Mnogi filmovi koriste glazbu koncerta. Na primjer, u filmu Valentinea Daviesa "Priča o Bennyju Goodmanu" (The Benny Goodman Story) iz 1956. godine Benny Goodman u "visokom društvu" izvodi Mozartov Koncert za klarinet i orkestar, što mu kasnije omogućava popularizaciju džeza u svim slojevima društva.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Predgovor za Koncert KV 622 na mrežnom izdanju Neue Mozart-Ausgabe, dme.mozarteum.at (njem.), predgovor IX, X
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Ivo Tikvica: WOLFGANG AMADEUS MOZART: KONCERT ZA KLARINET I ORKESTAR, KV 622 Muzička akademija u Zagrebu. VII. odsjek. Zagreb, 2020.
  3. Programska letka za koncert Antona Stadlera 21. ožujka 1794. u Rigi sa slikom bassetnog klarineta. Johan von Kalker: Die Geschichte der Klarinetten. Eine Dokumentation. (Povijest klarineta. Dokumentacija.) Textilwerkstatt Oberems, 1997, str. 146.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Koncert za klarinet i orkestar u A-duru