Konjičko drvorezbarstvo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Konjičko drvorezbarstvo

UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Konjičko drvorezbarstvo
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2017.
ID: 01288
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Konjičko drvorezbarstvo je kulturna baština drvorezbarstva, umjetnički zanat s dugom tradicijom u bosanskohercegovačkoj općini Konjic. Drvene rezbarije, koje uključuju namještaj, sofisticirane interijere i male dekorativne predmete, ističu se svojim prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i ukupnim vizualnim identitetom. Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog interijera i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti. Ono igra važnu ulogu na razini lokalne zajednice u Konjicu, ali i diljem zemlje, pa i u zajednicama dijaspore[1].

To je također ekonomski održiv, društveno uključujući i ekološki održiv zanat kojim se bave različite etničke skupine i koji služi i kao instrument dijaloga i suradnje. Zanat je široko rasprostranjen među stanovnicima Konjica, a vlasnici obiteljskih radionica za rezbarenje drveta su najodgovorniji za očuvanje elementa, obučavanje učenika drvoprerađivača i popularizaciju zanata. Znanja i vještine prenose se prvenstveno kroz osposobljavanje novaka u radionicama, kao i kroz međugeneracijski prijenos unutar obitelji[1].

Zbog toga je konjičko drvorezbarstvo kao nematerijalna svjetska baština upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. godine, kao drugi element iz Bosne i Hercegovine upisan na UNESCO-v „Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva”[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prije austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, vještinu drvorezbarstva u konjički kraj, odnosno gornji tok rijeke Neretve (od Bijele do Grušče) donijeli su doseljeni zemljoradnici, drvorezbari iz Hercegovine.

Njihov centar bila su sela Grušča, Ribari, Čičevo i Bijela. Konjički drvorezbari su učestvovali i na međunarodnim izložbama[3].

Proces nominacije Konjičkog drvorezbarstva započet je još 2014. godine, u suradnji Federalnog ministrastva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu koja baštini ovaj element[4].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Konjic woodcarving na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 31. srpnja 2018.
  2. Konjičko drvorezbarstvo na listi UNESCO-a 6. prosinca 2017. (bos.) Pristupljeno 31. srpnja 2018.
  3. Drvorezbarska radnja "Braća Nikšić", Turistička zajednica Hercegovačko Neretvanske Županije
  4. Konjičko drvorezbarstvo kulturna baština UNESCO-a. N1 6. prosinca 2017. (bos.) Pristupljeno 31. srpnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]