Kontakt koža-na-kožu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kontakt koža-na-kožu, koji se još naziva klokanska njega, tehnika je njege novorođenčadi u kojoj se beba drži prsa uz prsa s roditeljem. Novorođenče se neposredno nakon rođenja postavlja na gola prsa majke ili oca, ili ga se pušta da samo dopuza do prsa majke, što je instinktivna kretnja s kojom se sva djeca rađaju.

U bolnicama se novorođenčad često nakon poroda odvaja od majki. Kod standardne bolničke skrbi, novorođenčad se nakon poroda daje majci u naručje zamotana ili se polažu u otvoreni krevetić. Kod dodira koža-na-kožu, golo novorođenče prislanja se na gola majčina prsa odmah ili ubrzo nakon poroda.

Neposredni kontakt koža-na-kožu podrazumijeva da je dijete postavljeno na majčina prsa unutar 10 minuta od poroda, dok rani kontakt koža-na-kožu podrazumijeva da je taj kontakt ostvaren nakon 10 minuta, ali unutar 24 sata od poroda.[1]

Dobrobiti kontakta koža-na-kožu[uredi | uredi kôd]

Dok se klokanska njega najčešće spominje u sklopu njege za prerano rođene bebe i bebe niske porođajne težine, dodir koža-na-kožu treba smatrati normalnim i osnovnim za svu novorođenčad.

Kontakt koža-na-kožu važan je za emocionalno povezivanje majke i oca s djetetom. Dijete osjeća njihovu toplinu i čuje otkucaje njihovih srca što umiruje otkucaje srca i disanje djeteta. Također, dodirom dijete dobiva dobre bakterije svojih roditelja koje će ga dodatno zaštititi i podržati razvoj njegova imuniteta.

Postoje dokazi da je kontakt koža-na-kožu učinkovit u smanjenju smrtnosti dojenčadi, riziku od bolničkih infekcija, povećanju tjelesne težine, povećanju stope dojenja te da donosi brojne druge prednosti za bebu, majku i oca. Njime se osiguravaju fiziološka i psihološka toplina i povezanost, pomaže se poboljšati obrasce spavanja dojenčadi, a može biti i dobra intervencija za kolike.[2] Raniji otpust iz bolnice također je mogući ishod.[3] Konačno, kontakt koža-na-kožu pomaže potaknuti često dojenje zbog izlučivanja oksitocina i veće dostupnosti mlijeka.[4]

Majka pruža kontakt koža-na-kožu svojoj prijevremeno rođenoj bebi.

Nedonoščad i djeca s niskom tjelesnom težinom[uredi | uredi kôd]

Klokanska njega vjerojatno ima najviše benefita za nedonoščad i bebe niske tjelesne težine, jer utječe na normalizaciju temperature, broja otkucaja srca i brzinu disanja[5][6] te povećanje tjelesne težine.[7][8] Osim toga, studije sugeriraju da je nedonoščad koja je imala kontakt koža-na-kožu imala poboljšani kognitivni razvoj, smanjenu razinu stresa, smanjenu reakciju na bol, normaliziran rast i pozitivne učinke na motorički razvoj.[9][8][10][11][12][13]

Dokazi podržavaju uporabu klokanske njege kao zamjene za konvencionalnu neonatalnu skrb u okruženjima gdje su resursi ograničeni.[7] Naime, stabilna tjelesna temperatura roditelja pomaže u postepenijem reguliranju temperature novorođenčeta od regulacije koju pruža inkubator.

Za roditelje[uredi | uredi kôd]

Kontakt koža-na-kožu korisna je za roditelje jer potiče privrženost i povezivanje s bebom, poboljšava samopouzdanje roditelja i potiče povećanu proizvodnju mlijeka majke te pridonosi uspjehu dojenja.[9][7]

Istraživanja ukazuju da kontakt koža-na-kožu pozitivno utječe na psihološku dobrobit roditelja nedonoščadi jer može umanjiti osjećaj anksioznosti i povećati povjerenje u vlastite roditeljske vještine.[14]

Za očeve[uredi | uredi kôd]

Kontakt koža-na kožu oca i djeteta u Kamerunu .

I prerano rođene bebe i bebe rođene u terminu imaju koristi od kontakta koža-na-kožu sa svojim ocem. Na taj način, beba se lakše upoznaje i povezuje s ocem, a otac se upoznaje i povezuje s bebom. Ako je majka rodila carskim rezom, otac može držati njihovu bebu u kontaktu koža-na-kožu dok se majka oporavlja od anestetika.[15]

Nakon poroda carskim rezom[uredi | uredi kôd]

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju da bebe rođene carskim rezom trebaju imati kontakt koža-na-kožu s majkom čim je ona budna i reagira. Kontakt koža-na-kožu moguć je odmah nakon spinalne ili epiduralne anestezije jer majka ostaje budna. Nakon opće anestezije u kojoj majka nije budna, otac ili drugi član obitelji mogu dati kontakt koža-na-kožu dok majka ne bude u mogućnosti to učiniti.[16]

Za vrijeme poroda žensko tijelo proizvodi hormon oksitocin (poznat i kao hormon ljubavi) koji pomaže u procesu vezivanja. Kontakt koža-na-kožu može biti od velike važnosti nakon poroda carskim rezom, a oksitocin u tome ima veliku ulogu.

Postoje dokazi da je manje vjerojatno da će žene koje rađaju carskim rezom dojiti te da imaju povećane poteškoće u uspostavljanju dojenja. Međutim, istraživanja su otkrila da je neposredni ili rani kontakt koža-na-kožu povećao vjerojatnost uspješnog dojenja kod tih majki.[16]

Promiče dojenje[uredi | uredi kôd]

Novorođenčad koju se odmah stavi na majčinu kožu ima prirodni instinkt da se primi za dojku i počnu sisati. Smatra se da neposredni kontakt koža-na- kožu pruža oblik otiska koji znatno olakšava naknadno hranjenje.

Primijećeno je da bebe prirodno slijede jedinstven proces koji dovodi do prvog dojenja:

  1. kratko plakanje - vrlo prepoznatljiv porođajni plač
  2. ulazak u fazu opuštanja i oporavka od rođenja
  3. ulazak u stanje budnosti
  4. početak kretanja - u početku malim pokretima, možda rukama, ramenima i glavom
  5. kako se pokreti povećavaju, beba počinje puzati prema dojci
  6. nakon što je beba pronašla dojku, a time i izvor hrane, slijedi razdoblje odmora
  7. nakon odmora, beba istražuje i upoznaje se s dojkama prije negoli se primi za jednu; to čini dodirom, mirisom i lizanjem

Pod uvjetom da nema ometanja, smatra se da sve bebe prate ovaj proces. Požurivanje ili prekid ovog procesa zbog vaganja, mjerenja ili kupanja kontraproduktivan je i može dovesti do problema pri sljedećem dojenju.[17]

Majkama s niskim udjelom mlijeka preporučuje se pojačan kontakt koža-na-kožu kako bi se tijelo potaknulo da proizvodi više mlijeka te da se aktivira refleks izbacivanja mlijeka.[18]

Za institucije[uredi | uredi kôd]

Klokanska njega često rezultira smanjenim boravkom u bolnici, smanjenom potrebom za skupom medicinskom tehnologijom i povećanim uključivanjem roditelja u njegu bebe.

Jedna žena drži svoje prerano rođene unuke blizance kožu do kože. Ovaj položaj pomaže bebama u održavanju odgovarajuće tjelesne temperature.

Znanstvena podrška[uredi | uredi kôd]

Cochraneov pregled "Klokanska njega za smanjenje morbiditeta i mortaliteta u dojenčadi niske porođajne mase" okupio je podatke iz 21 studije, uključujući 3042 bebe niske porođajne težine (manje od 1,500 grama pri rođenju).[7] Ovaj pregled pokazao je da su bebe koje su primale klokansku njegu bile u smanjenom riziku od smrti, infekcija stečenih u bolnici i od niske tjelesne temperature (hipotermije). Klokanska njega povezana je i s povećanjem tjelesne težine, rastom u dužini i stopom dojenja.[7]

Eksperimentalna studija objavljena 2004. godine pokazala je da su bebe koje su pri rođenju težile između 1200 i 2200 grama postale fiziološki stabilnije ako su dobile neposredni kontakt koža-na-kožu, umjesto njege u inkubatorima.[19] U drugoj studiji provedenoj u Etiopiji preživljavanje se poboljšalo kada je kontakt koža-na-kožu započeo prije 6 sati starosti.[20]

Sljedeći Cochraneov pregled naziva "Rani kontakt koža-na-kožu za majke i njihove zdrave bebe", pruža kliničku potporu znanstvenom obrazloženju, jer ukazuje na poželjnost korištenja ranog kontakta koža-na-kožu za zdrave bebe.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rani dodir kožom-uz-kožu za majke i njihovu zdravu novorođenčad. www.cochrane.org. Pristupljeno 28. rujna 2021.
  2. Ellett M., Bleah D., Parris S. 2004. Feasibility of using kangaroo (skin-to-skin) care with colicky infants. Gastroenterol Nursing. 27 (1): 9–15. doi:10.1097/00001610-200401000-00003. PMID 15075958CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. London, M., Ladewig, P., Ball, J., & Bindler, R. (2006). Maternal and child nursing care (2nd ed.). Upper Saddle River, NJ: Pearson Prentice Hall. (p. 573, 791 - 793)
  4. Dodd V. 2005. Implications of kangaroo care for growth and development in preterm infants. Journal of Ostetrics, Gynecologic, and Neonatal Nursing. 34 (2): 218–232. doi:10.1177/0884217505274698. PMID 15781599
  5. a b Moore, ER; Bergman, N; Anderson, GC; Medley, N. 25. studenoga 2016. Early skin-to-skin contact for mothers and their healthy newborn infants. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 11: CD003519. doi:10.1002/14651858.CD003519.pub4. PMC 3979156. PMID 27885658
  6. Ludington-Hoe S., Hosseini R., Torowicz D. 2005. Skin-to-skin contact (kangaroo care) analgesia for preterm infant heel stick. AACN Clinical Issues. 16 (3): 373–387. doi:10.1097/00044067-200507000-00010. PMC 1890009. PMID 16082239CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. a b c d e Conde-Agudelo, A; Díaz-Rossello, JL. 23. kolovoza 2016. Kangaroo mother care to reduce morbidity and mortality in low birthweight infants. The Cochrane Database of Systematic Reviews (8): CD002771. doi:10.1002/14651858.CD002771.pub4. PMC 6464509. PMID 27552521. Pristupljeno 10. ožujka 2017.
  8. a b Charpak N., Ruiz J., Zupan J., Cattaneo A., Figueroa Z., Tessier R., Cristo M., Anderson G., Ludington S., Mendoza S., Mokhachane M., Worku B. 2005. Kangaroo mother care: 25 years after. Acta Paediatrica. 94 (5): 514–522. doi:10.1111/j.1651-2227.2005.tb01930.x. PMID 16188735CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  9. a b Ludington-Hoe S., Lewis T., Morgan K., Cong X., Anderson L., Reese S. 2006. Breast and infant temperatures with twins during shared kangaroo care. Journal of Ostetrics, Gynecologic, and Neonatal Nursing. 35 (2): 223–231. doi:10.1111/j.1552-6909.2006.00024.x. PMC 1890034. PMID 16620248CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. Feldman R., Eidelman A., Sirota L., Weller A. 2002. Comparison of skin-to-skin (kangaroo) and traditional care: Parenting outcomes and preterm development. Pediatrics. 110 (1): 16–26. doi:10.1542/peds.110.1.16. PMID 12093942CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  11. McCain G., Ludington-Hoe S., Swinth J., Hadeed A. 2005. Heart rate variability responses of a preterm infant to kangaroo care. Journal of Ostetrics, Gynecologic, and Neonatal Nursing. 34 (6): 689–694. doi:10.1177/0884217505281857. PMC 2133345. PMID 16282226CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  12. Penalva O., Schwartzman J. 2006. Descriptive study of the clinical and nutritional profile and follow-up of premature babies in a Kangaroo Mother Care Program. Jornal de Pediatria. 82 (1): 33–39. doi:10.2223/jped.1434. PMID 16532145
  13. Johnston C., Stevens B., Pinelli J., Gibbins S., Filion F., Jack A., Steele S., Boyer K., Veilleux A. 2003. Kangaroo care is effective in diminishing pain response in preterm neonates. Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine. 157 (11): 1084–1088. doi:10.1001/archpedi.157.11.1084. PMID 14609899CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  14. Sweeney, Susan; Rothstein, Rachel; Visintainer, Paul; Rothstein, Robert; Singh, Rachana. 2017. Impact of kangaroo care on parental anxiety level and parenting skills for preterm infants in the neonatal intensive care unit. Journal of Neonatal Nursing. 23 (3): 151–158. doi:10.1016/j.jnn.2016.09.003
  15. Fathers and skin-to-skin contact. Kangaroo Mother Care. Pristupljeno 30. travnja 2013.
  16. a b Stevens, J.; Schmied, V.; Burns, E.; Dahlen, H. 2014. Immediate or early skin‐to‐skin contact after a Caesarean section: a review of the literature. Maternal & Child Nutrition. 10 (4): 456–473. doi:10.1111/mcn.12128. PMC 6860199. PMID 24720501
  17. Skin to skin contact. The Baby Friendly Initiative. UNICEF United Kingdom. 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2013. Pristupljeno 30. travnja 2013.
  18. The Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee. 20. veljače 2011. ABM Clinical Protocol #9: Use of Galactogogues in Initiating or Augmenting the Rate of Maternal Milk Secretion (First Revision January 2011). Breastfeeding Medicine. 6 (1): 41–49. doi:10.1089/bfm.2011.9998. PMID 21332371
  19. Bergman NJ, Jurisoo LA. 1994. The 'kangaroo-method' for treating low birth weight babies in a developing country. Trop Doct. 24 (2): 57–60. doi:10.1177/004947559402400205. PMID 8009615
  20. Worku B, Kassie A. 2005. Kangaroo mother care: a randomized controlled trial on effectiveness of early kangaroo mother care for the low birthweight infants in Addis Ababa, Ethiopia. J Trop Pediatr. 51 (2): 93–7. doi:10.1093/tropej/fmh085. PMID 15840760