Konzervacija slika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Masacciova slika Izgon iz raja prije i nakon zahvata

Konzervacija slika ili preciznije rečeno konzervacija-restauracija slika je umijeće i znanost konzervacije restauracije starih odnosno oštećenih slika. Idealno bi bilo da se slike vrate u stanje što bliže izvornom ili barem približno izvornom stanju. Ovo podrazumijeva i strukturalnu konsolidaciju slika na dasci ili zidu te dubliranje slika na platnu, ako je izvorno platno preslabo ili oštećeno.

Konzervator-restaurator slika mora temeljito poznavati slikarsku tehnologiju, te povijest razvoja slikarstva. Također mora biti upoznat s najnovijim tehnikama rada na slikama, te osnovnim etičkim konceptima konzervacije restauracije. Od velikog je značaja i poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovne tehnike[uredi VE | uredi]

Slike na platnu[uredi VE | uredi]

Slike na zidu[uredi VE | uredi]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika u fresko tehnici

Slike na dasci[uredi VE | uredi]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika na dasci

Slike na papiru[uredi VE | uredi]

Ostale podloge[uredi VE | uredi]

  • metal
  • bjelokost
  • staklo

Osnovni postupci konzerviranja i restauriranja slika[uredi VE | uredi]

Preliminarna istraživanja[uredi VE | uredi]

Identifikacija podloge[uredi VE | uredi]

Identifikacija preparacije[uredi VE | uredi]

Identifikacija veziva[uredi VE | uredi]

Identifikacija pigmenata[uredi VE | uredi]

Određenje stupnja oštećenosti[uredi VE | uredi]

Dokumentiranje[uredi VE | uredi]

Donošenje odluka[uredi VE | uredi]

Konzervatorski postupci[uredi VE | uredi]

Nakon što se utvrdi stanje slike,te njena stabilnost i povijest eventualnih prethodnih zahvata,kao i dokumentiranje spomenutih postupaka može se krenuti ka određenju konzervatorskog postupka.Reultat istog biti će najčešće " stabilniji sloj boje i temeljnika,primjerenija estetska prezentacija ,sve kao rezultat čišćenja i reintegracije izgubljenih dijelova.

Konsolidacija[uredi VE | uredi]

Podljepljivanje nestabilnih dijelova slike.

Čišćenje[uredi VE | uredi]

Uklanjanje i smanjenje "nečistoće,zamućenog i ostarjelog laka,te retuš pomoću mješavina otapala ili mehaničkim putem."

Facing[uredi VE | uredi]

Osiguravanje bojenog sloja pomoću tankog papira ,te ljepila prije konsolidativnih strukturalnih procedura.

Transfer[uredi VE | uredi]

Uključuje uklanjanje izvornog platna i blind rame,podizanje sloja boje i temeljnika, te zatim prenošenje istih na novu podlogu.

Parketaža[uredi VE | uredi]

Podrazumijeva stabilizaciju slike na dasci putem mreže drvenih prečki spojenih na stražnju stranu slike,uz napomenu da se i sama daske često morala stanjiti.

Dubliranje slika[uredi VE | uredi]

Uključuje ljepljenje starog platna na novo platno.

Uklanjanje starog dubliranja[uredi VE | uredi]

Uklanjanje starog dubliranja zbog delminacije straog i novog platna,najčešće zbog propalog adheziva.

Lakiranje[uredi VE | uredi]

Nanošenje stabiliziranog prirodnog ili sintetskog laka.

Kitanje[uredi VE | uredi]

Kitanje dijelova gdje je oslik oštećen.

Retuš oštećenja[uredi VE | uredi]

Estetska reinegracija kitanih dijelova,koriste se sintetska ili prirodna veziva.

Znanstveni alati u uporabi[uredi VE | uredi]

Konzervatori moraju analizirati unutarnje slojeve slike,te podlogu,kako bi identificirali pigmnete te nestabilne slojeve slike.U te svrhe koriste razne znanstvene tehnike identifikacije ,kao što su:

Multispektralno snimanje[uredi VE | uredi]

Podrazumijeva sliku viđenu pod raznim valnim dužinama.Kod konzervatorskih istraživanja slike se snimaju : ultralubičasti dio spektra(UV), vidljivi dio (VIS) i infracrveni (IR).[1]

Vidljivo svijetlo Slika snimljena u području koje se vidi golim okom.T

Koso svijetlo'- slika se osvjetljava sa strane,kako bi jasno vidjeli male pukotine i površinsku strukturu slike.

Ultraljubičasta fluorescencija slika se osvjetljava izvorom ultraljubičastog zračenja,omogućuje vidljivost lakova i starih zahvata.

Infracrvena reflektografija slika se izloži izvoru infracrvenog zračenja,te se snima reflksija istog,pokazuje nam podslikavanje ili crtež

Infracrvena slika i slika u vidljivom području spektra Dobiva se preklapanjem slika nastalih ovim tehnikama,pokazuje uporabu različitih materijala i retuš. IRF-Infrcrven Fluorescencija- Slika se izlaže istovremeno vidljivom i infracrvenom zračenju,identifikacija kemikalija i vrsta boje korištenih na slici.

Instrumenti[uredi VE | uredi]

  • Digitalna kamera (visoke kvalitete)- može osim u vidljivom snimati u UV i ponekad IR području spektra
  • Kamera osjetljiva i na IR - za snimanje dužih valnih dužina

Rentgen[uredi VE | uredi]

X- zraci ili rentgenske zrake koriste se za detekciju teških metala koji čine neke pigmente (kositar ,olovo ,živa).[1]

XRF[uredi VE | uredi]

Fluorescencija rentgenskih zraka koristi se za određenje sastava materijala prisutnih na slici.[1]

Skenirajući makro XRF & neutron activation autoradiography (NAAR)[uredi VE | uredi]

Ove dvije tehnike omogućuju i analizu dubljih slojeva slike

Preventivna zaštita[uredi VE | uredi]

Preporučena relativna vlažnost zraka je 45-60 %, a temperatura u čuvaonici oko 20 °C. Razina rasvijete do 150 lx, kod slika na papiru do 50 lx. Potrebno je što češće kontrolirati stanje predmeta, te obavezno provoditi mjere zaštite od UV zračenja.

Preporučeni okolišni uvijeti te moguća oštećenja[uredi VE | uredi]

Materijal Preporučena relativna vlažnost zraka Potencijalna oštećenja Preporučena razina rasvijete Potencijalna šteta Temperatura Potencijalna šteta
Akrilik[2] 40-60% Niska vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje,visoka uvijanje,curenje i bubrenje najviše 50 Lx trajne promjene pigmenta,isušivanje,nastanak pukotina,otprskivanje boje. 65 °F-70 °F Visoka temperatura omekšava bojeni sloj,raste nakupljanje nečistoća,od niske temperature slikani sloj postaje krhak.
Platno 50 ± 10% Lako prikuplja prašinu najviše 200 lx 68 °F ± 2° ako prikuplja prašinu[3]
Keramika[4] 50% ± 5% Može rzeultirati korozijom stakla najviše 300 lx Neke vrste stakla postaju purpurne od solarizacije 68 °F ± 3° Uzrokuje širenje i skupljanje,mogućnost loma ili pukotina.[5]
Tekstil 40-50% Pljesan,insekti najviše 50 lx bljeđenje bojitelja,vlakna postaju sve kruća 55 °F-68 °F Termalna degradacija [6]
Emajl 50 ± 10% osjetljiv na visoku temperaturu najviše 300 lux previše svijetla stvara toplinu i šteti 68 °F ± 2° Osjetljiv na visoku temperaturu[3]
Enkaustika 50 ± 5% Termoplastčnost ili krtost najviše 200 lx Previše ili premalo topline uzrokuje izobličenja i otvdnjavanje bojenog sloja 68 °F ± 2° Termoplastičnost ili krtost [3]
Staklo[4] 50% ± 5% ili 40-45% za "plač" stakla otprskivanje boje najviše 300 lx Nije osjetljivo na svijetlo,no sloj boje jest 68 °F ± 3° Kemijsko i fizičko prppropadanje potječe promjena temperature[5]
Slonovača[7] 35-55%[4] HVisoka vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje,od niske vlage slonovača postaje lomljiva najviše 50 lx Blijeđenje boja 65 °F-70 °F uvijanje i pucanje,prskanje boje
Slikanje lakom[8] 55-60% Degradacija od kisika, skupljanje, i unutarnji stres Blijeđenje,izbjeljivanje,stvaranje soli najviše 150 lx Bljeđenje i diskoloracija 68 °F Promjena u boji površinskog sloja laka,gubitak elastičnosti i žilavosti
Metal[4] 40-50%[7] Niži RH manje šanse za koroziju, no boja postaje lomljiva najviše 300 lx Povišena toplina omekšava boju 68 °F ± 2° Povišena toplina omekšava boju ,niska je čini lomljivom.
Uljane boje[9] 40-45% or 45-45% širenje i skupljanje slike,drvo i tkanina upijaju vlagu,ili se skupljaju,boja otprskuje, najviše 200 lx Blijeđenje ili tamnjenje slike 65 °F-70 °F or 70 °F-75 °F širenje i skupljanje slike
Pastel 50 ± 10% max 50 lx primjer 68 °F ± 2°
Papir[4] 40-50% Diskoloracija, izobličenja,mikrobiološki napad,povećana prisutnost insekataplanar najviše 50 lx Diskoloracija, blijeđenje pigmenata 68 °F-70 °F Raspad celuloze,pad trajnosti.
Slike na svitcima ili panoima 50-60% Plijesan,fizičko izobličrnjr,lomljivost najviše 50 lx[6] Blijeđenje boja,propadanje svile i drugih organskih materijala 65-70 °F Fizičko izobličenje,lomljivost[10]
Vodene boje i gvaš 50 ± 5% Vezivo gubi svoju moć[3] najviše 50 lx Boje blijede i mijenjaju ton 68 °F ± 2° Propadanje veziva
Drvo 45-50%[11] Izvijanje,pucanje,stezanje,bubrenje najviše 200 lx jako svijetlo može povisiti temperaturu te prouzročiti izobličrnja i pucanje,te stezanje 20 °F ± 2°[3] Savijanje,pucanje,stezanje,bubrenje

Školovanje konzervatora restauratora slika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

  • Diplomski (integrirani 5 godišnji) studij konzerviranja i restauriranja štafelajnih i zidnih slika, na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (od 1997.)
  • Diplomski studij konzervacije i restauracije štafelajnog slikarstva, zidnog slikarstva i mozaika, Umjetnička Akademija u Splitu (od 1997.)

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora[uredi VE | uredi]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i restauratora slika danas prije svega određuju sljedeći propisi:

  • Zakon o muzejima /21.10.2015./
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (22. srpnja 2010.)
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja (11. svibnja 2009.)
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (24. travnja 2003.)

Slobodni software primjenjiv u konzervaciji slika[uredi VE | uredi]

  • The Modular Cleaning Program[12],autor Chris Stavroudis,po metodi Richarda Wolbersa
  • Solvent solver, autor Mark Ormsby, kalkulator za rad po TEAS parametrima topivosti[13]
  • besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije[14]
  • besplatni operacijski sustavi: sve Linux distribucije (npr. Debian, Ubuntu, Fedora, Puppy Linux...)
  • besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice.org, LibreOffice, AbiWord
  • uređivanje fotografija: GIMP, VIPS[15], ImageJ
  • slobodni preglednici slika: GQview, Xnview, IrfanView
  • stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Multispectral Imaging - ColourLex (en-US).
  2. Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. (2016, April 18). Environmental and Display Guidelines for Paintings. Retrieved April 08, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1439925170465
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Recommended Environmental Conditions for Museum Objects. pristupljeno 10 April 2017
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 The Winterthur Guide to Caring for Your Collections, Delaware: University Press of New England.
  5. 5,0 5,1 Care of Ceramics and Glass. pristupljeno 10 April 2017
  6. 6,0 6,1 Pogrješka u citiranju: nije zadan tekst za izvor Bachmann1992
  7. 7,0 7,1 Care of Paintings on Ivory, Meta and Glass.
  8. (2008) The Grove Encyclopedia of Materials and Techniques in Art, New York: Oxford University Oress.
  9. Fahey, M. (2016). The Care and Preservation of Oil Paintings. Retrieved April 8, 2017, from https://www.thehenryford.org/docs/default-source/default-document-library/the-henry-ford-oil-paintings-conservation.pdf?sfvrsn=2
  10. Preservation Strategies for East Asian Painting. pristupljeno 11 April 2017
  11. Scharff, M., & Staniforth, S. (2015, September 22). Temperature and Relative Humidity: Agents of Deterioration. Retrieved April 09, 2017, from https://www.iiconservation.org/sites/default/files/news/attachments/6668-iic-itcc_2015_ppt_temperature_and_relative_humidity_mikkel_scharff.pdf
  12. http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/
  13. http://cool.conservation-us.org/packages/solvent-solver/solvent_solver.html
  14. http://conservationdatasystems.com/default.htm
  15. http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Nikolaus, K.: Handbuch der Gemaelderestaurierung, Koeln, 1998.
  • Wehlte, K.: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Ravensburg, 1967.
  • Ruhemann, H.: The Cleaning of Paintings, New York, 1968.
  • Wolbers, R.: Cleaning Painted Surfaces: Aqueous Methods, London, 2000.
  • Berger, G.; Russel, W.: Conservation of Paintings-Research and Inovations, London, 2000.
  • Leonard, M.; Bomford, D.: Issues in The Conservation of Paintings, Santa Monica, 2005.
  • Miller, D.; Stulik, D.; Khanjian, H.: Solvent Gels for The Cleaning of works of Art: The Residue Question, Los Angeles, 2004.
  • Hill Stoner, J.; Rushfield, R.: Conservation of Easel Paintings: Principles and Practice, New York, 2012.
  • Botticelli, G.: Metodologia di restauro delle pitture murali, Firenze, 1992.
  • Villers, C.: Lining paintings, London, 2003.
  • Gasparoli, P.: La conservazione dei dipinti murali: affreschi, dipinti a secco, graffiti: prescrizioni per esecuzione, controlli, collaudo, Firenze, 1999.
  • Hiby, G.: Il ciclodecano nel restauro di dipinti su tella e manufatti, Saonara, 2008.
  • Berger, G. A.: La foderatura, Firenze, 1992.
  • Massa, V.: Le vernici per il restauro, Firenze, 1991.
  • Cremonesi, P.: L'uso degli enzimi nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2002.
  • Cremonesi, P.: L'uso di tensioattivi e chelanti nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2004.
  • Ellison, R.; Smithen, P.; Turnbull, R.: Mixing and Matching: Approaches to Retouching Paintings, London, 2010.
  • Pender, R.; Gowing, R.: All Manner of Murals: The History, Techniques and Conservation of Secular Wall Paintings, London, 2007.
  • Matulić, B.: Temeljni pojmovi konzervacije-restauracije zidnih slika i mozaika, Split, 2012., ISBN 978-953-263-205-7
  • Перова Е.Г. «Пастель: История. Техника. Реставрация. Атрибуция: методические рекомендации»,Moskva 2006.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Konzervacija slika u Hrvatskoj
Konzervacija slika u svijetu
Video zapisi
Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Konzervacija slika
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Konzervacija slika
Pulpito di prato, restauro.jpg     Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.

E:Conservantion and restoration of paintings