Konzervacija slika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Masacciova slika Izgon iz raja prije i nakon zahvata

Konzervacija slika ili preciznije rečeno konzervacija-restauracija slika je umijeće i znanost konzervacije restauracije starih odnosno oštećenih slika. Idealno bi bilo da se slike vrate u stanje što bliže izvornom ili barem približno izvornom stanju. Ovo podrazumijeva i strukturalnu konsolidaciju slika na dasci ili zidu te dubliranje slika na platnu, ako je izvorno platno preslabo ili oštećeno.

Konzervator-restaurator slika mora temeljito poznavati slikarsku tehnologiju, te povijest razvoja slikarstva. Također mora biti upoznat s najnovijim tehnikama rada na slikama, te osnovnim etičkim konceptima konzervacije restauracije. Od velikog je značaja i poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnovne tehnike[uredi | uredi kôd]

Slike na platnu[uredi | uredi kôd]

Slike na zidu[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika u fresko tehnici

Slike na dasci[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika na dasci

Slike na papiru[uredi | uredi kôd]

Ostale podloge[uredi | uredi kôd]

  • metal
  • bjelokost
  • staklo

Osnovni postupci konzerviranja i restauriranja slika[uredi | uredi kôd]

Preliminarna istraživanja[uredi | uredi kôd]

Procjena stanja slike

Identifikacija podloge[uredi | uredi kôd]

Identifikacija preparacije[uredi | uredi kôd]

Identifikacija veziva[uredi | uredi kôd]

Identifikacija pigmenata[uredi | uredi kôd]

Određenje stupnja oštećenosti[uredi | uredi kôd]

Dokumentiranje[uredi | uredi kôd]

Donošenje odluka[uredi | uredi kôd]

Konzervatorski postupci[uredi | uredi kôd]

Nakon što se utvrdi stanje slike te njena stabilnost i povijest eventualnih prethodnih zahvata,kao i dokumentiranje spomenutih postupaka, može se krenuti ka određenju konzervatorskog postupka.Rezultat istog biti će najčešće "stabilniji sloj boje i temeljnika, primjerenija estetska prezentacija, sve kao rezultat čišćenja i reintegracije izgubljenih dijelova.

Konsolidacija[uredi | uredi kôd]

Podljepljivanje nestabilnih dijelova slike.

Čišćenje[uredi | uredi kôd]

Uklanjanje i smanjenje "nečistoće, zamućenog i ostarjelog laka,te retuš pomoću mješavina otapala ili mehaničkim putem."

Facing[uredi | uredi kôd]

Osiguravanje bojenog sloja pomoću tankog papira te ljepila, prije konsolidativnih strukturalnih procedura.

Transfer[uredi | uredi kôd]

Uključuje uklanjanje izvornog platna i blind rame, podizanje sloja boje i temeljnika, te zatim prenošenje istih na novu podlogu.

Parketaža[uredi | uredi kôd]

Podrazumijeva stabilizaciju slike na dasci putem mreže drvenih prečki spojenih na stražnju stranu slike, uz napomenu da se i sama daske često morala stanjiti.

Dubliranje slika[uredi | uredi kôd]

Uključuje ljepljenje starog platna na novo platno.

Uklanjanje starog dubliranja[uredi | uredi kôd]

Uklanjanje starog dubliranja zbog delaminacije starog i novog platna, najčešće zbog propalog adheziva.

Lakiranje[uredi | uredi kôd]

Nanošenje stabiliziranog prirodnog ili sintetskog laka.

Kitanje[uredi | uredi kôd]

Kitanje dijelova gdje je oslik oštećen.

Retuš oštećenja[uredi | uredi kôd]

Estetska reinegracija kitanih dijelova, koriste se sintetska ili prirodna veziva.

Znanstveni alati u uporabi[uredi | uredi kôd]

Konzervatori moraju analizirati unutarnje slojeve slike te podlogu kako bi identificirali pigmente te nestabilne slojeve slike. U te svrhe koriste razne znanstvene tehnike identifikacije, kao što su:

Multispektralno snimanje[uredi | uredi kôd]

Podrazumijeva sliku viđenu pod raznim valnim dužinama.Kod konzervatorskih istraživanja slike se snimaju : ultralubičasti dio spektra(UV), vidljivi dio (VIS) i infracrveni (IR).[1]

Vidljivo svjetlo Slika snimljena u području koje se vidi golim okom.T

Koso svjetlo'- slika se osvjetljava sa strane,kako bi jasno vidjeli male pukotine i površinsku strukturu slike.

Ultraljubičasta fluorescencija slika se osvjetljava izvorom ultraljubičastog zračenja,omogućuje vidljivost lakova i starih zahvata.

Infracrvena reflektografija slika se izloži izvoru infracrvenog zračenja te se snima refleksija istog, a pokazuje nam podslikavanje ili crtež.

Infracrvena slika i slika u vidljivom području spektra Dobiva se preklapanjem slika nastalih ovim tehnikama, pokazuje uporabu različitih materijala i retuš. IRF-Infracrvena Fluorescencija- Slika se izlaže istovremeno vidljivom i infracrvenom zračenju, identifikacija kemikalija i vrsta boje korištenih na slici.

Instrumenti[uredi | uredi kôd]

  • Digitalna kamera (visoke kvalitete) - može osim u vidljivom dijelu spektra snimati u UV i ponekad IR području spektra.
  • Kamera osjetljiva i na IR - za snimanje dužih valnih dužina.

Rentgen[uredi | uredi kôd]

X-zraci ili rentgenske zrake koriste se za detekciju teških metala koji čine neke pigmente (kositar, olovo, živa).[1]

XRF[uredi | uredi kôd]

Fluorescencija rentgenskih zraka koristi se za određenje sastava materijala prisutnih na slici.[1]

Skenirajući makro XRF & neutron activation autoradiography (NAAR)[uredi | uredi kôd]

Ove dvije tehnike omogućuju i analizu dubljih slojeva slike.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Preporučena relativna vlažnost zraka je 45-60 %, a temperatura u čuvaonici oko 20 °C. Razina rasvijete do 150 lx, kod slika na papiru do 50 lx. Potrebno je što češće kontrolirati stanje predmeta, te obavezno provoditi mjere zaštite od UV zračenja.

Uzroci oštećenja[uredi | uredi kôd]

konzerviranje restauriranje Rembrandove slike Noćna straža

Vlaga, toplina, svjetlo, zagađivači te štetnici mogu ili postupno ili iznenada uzrokovati štetu na slikama.

Relativna vlaga i temperatura[uredi | uredi kôd]

Niska ili visoka vlaga,kao i nagle promjene iste vrlo štetno djeluju na stare slike. Prema Canadian Conservation Institute-u, postoje četiri vrste neodgovarajuće vlage. To su: vlaga iznad 75% RH, vlaga iznad ili ispod kritične vrijednosti za neki objekt, RH iznad 0%, i oscilacije u vlagi zraka.[2] "Opće prihvaćene vrijednosti temperature i relativne vlage zraka za muzejske predmete su 18°-21° C,te 47%-55% RH." Najbolju metodu kontrole ovih uvjeta predstavlja korištenje centralne kontrole mikroklime .Jeftinija i također prihvatljiva zamjena su ovlaživači i odvlaživači zraka,dakako isključivo u broju primjerenom nekom određenom prostoru.[3]

Svjetlo[uredi | uredi kôd]

I vidljivo i nevidljivo svjetlo tj UV zračenje mogu znatno oštetiti slike.Na njega su posebno osjetljivi organski materijali poput papira, tkanina, kože, drveta te obojene površine.

Zagađivači[uredi | uredi kôd]

Može ih se podijeliti na plinove,aerosole,tekućine te čvrste tvari koje reagiraju sa oslikom.

Zagađenost zraka,kako ozonpm,vodikovim sulfidom,sumpornim dioksidom,čađom i solima negativno utječe na stanje kulturne baštine pa i slika.

U zagađivače koji se kontaktno prenose ubrajamo plastifikatore iz PVC-a,sumporne spojeve iz prirodne gume,,viskozni spojevi iz ostarjele poliuretanske pjene,masne kiseline humanog porijekla,odnosno masnih predmeta,kao i impregnirani ostaci sredstava za čišćenje.Uslijed njihova djelovanja dolazi do diskoloracije i korozije.

UnutrašnJi zagađivaći su pak kompozitni objekti koji sadrže spojeve štetne za druge dijelove objekta.Njihovo djelovanje uključuje propadanje objekta,zakiseljavanje,diskoloraciju ili mrljanje objekta,te ubrzanje procesa propadanja putem kisika,vodene pare,ili drugih zagađivača.[4]

Štetnici[uredi | uredi kôd]

Prije svega se tu radi o insektima i glodavcima,prisutnost spomenutih može dovesti do znatnih oštećenja.

Preporučeni okolišni uvijeti te moguća oštećenja[uredi | uredi kôd]

Materijal Preporučena relativna vlažnost zraka Potencijalna oštećenja Preporučena razina rasvijete Potencijalna šteta Temperatura Potencijalna šteta
Akrilik[5] 40-60% Niska vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje,visoka uvijanje,curenje i bubrenje najviše 50 Lx trajne promjene pigmenta,isušivanje,nastanak pukotina,otprskivanje boje. 65 °F-70 °F Visoka temperatura omekšava bojeni sloj,raste nakupljanje nečistoća,od niske temperature slikani sloj postaje krhak.
Platno 50 ± 10% Lako prikuplja prašinu najviše 200 lx 68 °F ± 2° lako prikuplja prašinu[6]
Keramika[7] 50% ± 5% Može rezultirati korozijom stakla tj glazure najviše 300 lx Neke vrste stakla postaju purpurne od solarizacije 68 °F ± 3° Uzrokuje širenje i skupljanje,mogućnost loma ili pukotina.[8]
Tekstil 40-50% Pljesan, insekti najviše 50 lx bljeđenje bojitelja, vlakna postaju sve kruća 55 °F-68 °F Termalna degradacija [3]
Emajl 50 ± 10% osjetljiv na visoku temperaturu najviše 300 lux previše svjetla stvara toplinu i šteti 68 °F ± 2° Osjetljiv na visoku temperaturu[6]
Enkaustika 50 ± 5% Termoplastčnost ili krtost najviše 200 lx Previše ili premalo topline uzrokuje izobličenja i otvrdnjavanje bojenog sloja 68 °F ± 2° Termoplastičnost ili krtost [6]
Staklo[7] 50% ± 5% ili 40-45% za "plač" stakla otprskivanje boje najviše 300 lx Nije osjetljivo na svjetlo, no sloj boje jest 68 °F ± 3° Kemijsko i fizičko propadanje potiče promjena temperature[8]
Slonovača[9] 35-55%[7] HVisoka vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje, od niske vlage slonovača postaje lomljiva najviše 50 lx Blijeđenje boja 65 °F-70 °F uvijanje i pucanje, prskanje boje
Slikanje lakom[10] 55-60% Degradacija od kisika, skupljanje, i unutarnji stres Blijeđenje, izbjeljivanje, stvaranje soli najviše 150 lx Blijeđenje i diskoloracija 68 °F Promjena u boji površinskog sloja laka, gubitak elastičnosti i žilavosti
Metal[7] 40-50%[9] Niži RH manje šanse za koroziju, no boja postaje lomljiva najviše 300 lx Povišena toplina omekšava boju 68 °F ± 2° Povišena toplina omekšava boju, niska je čini lomljivom.
Uljane boje[11] 40-45% or 45-45% širenje i skupljanje slike, drvo i tkanina upijaju vlagu, ili se skupljaju, boja otprskuje, najviše 200 lx Blijeđenje ili tamnjenje slike 65 °F-70 °F or 70 °F-75 °F širenje i skupljanje slike
Pastel 50 ± 10% max 50 lx primjer 68 °F ± 2°
Papir[7] 40-50% Diskoloracija, izobličenja, mikrobiološki napad, povećana prisutnost insekata najviše 50 lx Diskoloracija, blijeđenje pigmenata 68 °F-70 °F Raspad celuloze, pad trajnosti.
Slike na svitcima ili panoima 50-60% Plijesan, fizičko izobličenje, lomljivost najviše 50 lx[3] Blijeđenje boja, propadanje svile i drugih organskih materijala 65-70 °F Fizičko izobličenje,lomljivost[12]
Vodene boje i gvaš 50 ± 5% Vezivo gubi svoju moć[6] najviše 50 lx Boje blijede i mijenjaju ton 68 °F ± 2° Propadanje veziva
Drvo 45-50%[13] Izvijanje,pucanje,stezanje,bubrenje najviše 200 lx jako svjetlo može povisiti temperaturu te prouzročiti izobličrnja i pucanje,te stezanje 20 °F ± 2°[6] Savijanje,pucanje,stezanje,bubrenje

Slikarske tehnike i njima primjerena zaštita[uredi | uredi kôd]

Akrilik[uredi | uredi kôd]

Akrilne slikarske boje uvedene su pedesetih godina prošlog stoljeća,te su po svom sastavu i osobinama potpuno drugačije od uljenih boja ili tempere.Možemo ih podijeliti na one bazirane na vodenoj disperrziji,te one koje su bazirane na u organskom otapalu otopljenoj smoli.Za razliku od uljene boje akrilne suše za otprilike 30 minuta.[.[14]

"Il Mio Unicerso" X0385UNAT

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Treba ih čuvati od prašine te previsoke ili preniske temperature. Relativna vlaga zraka najbolje manje od 55 %.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Nakon 10 godina istraživanja razvijene su i neke metode čišćenja primjerene slikama u ovoj tehnici.Ovim se postupcima mogu izbjeći tipična bubrenja bojenog sloja kao i promjene u sjaju bojenog sloja. [15]

Slike slikane za gledanje pod UV svjetlom,te slike slikane fluorescentnim bojama[uredi | uredi kôd]

Iako vrlo atraktivne ove slike vremenom gube svoj sjaj. Moć refleksije UV svjetla s vremenom polako opada te boje postaju sve tamnije.[16]

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Intenzitet refleksije UV zračenja može se vrlo brzo smanjiti,stoga kod izlaganja najbolje automattom regulirati količinu i trajanje osvijetljenja.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Intervencije moraju biti vrlo precizne kako ne bi bile presvijetle ili pretamne, znači ključna je ispravan odabir pigmenta koji će se koristiti.

Jajčana tempera[uredi | uredi kôd]

Tempera od žutanjka jajeta i pigmenta suši na dodir vrlo brzo te je to čini problematičnom za korekciju i oživljavanje boja.

[17]

Sandro Botticelli - Rođenje Venere - Google Art Project - edited

Preventivna konzervacija[uredi | uredi kôd]

Osjetljiva na mehaničko,suho čišćenje, čišćenje vodom te uklanjanje starih lakova.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Površina često istrošena uslijed oprašivanja i čišćenja, kod starih slika komplicirano identificiranje lakova, nove slike u ovoj tehnici u pravilu nisu lakirane. Osjetljiva na visoku vlagu i pojavu plijesni.

Emajl lak[uredi | uredi kôd]

Ne treba ih brkati sa pravim, pečenim emajlom na metalu. Radi se o nitro lakovima razvijenim za kućnu uporabu, no koristili su ih i slikari poput Pabla Picassa te Jacksona Pollocka.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Često ih je potrebno dublirati,te lakirati.[18]

Enkaustika[uredi | uredi kôd]

Pigmenti vezani rastopljenim vrućim voskom, otporne na vlagu, ne žute.[10]

Portret djevojke, 120-150., Egipat, Liebieghaus, Frankfurt am Main

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Čuvati od previsoke temperature, inače ih se smatra vrlo trajnim obzirom na brojne povijesne primjere.[19] .

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Čistiti tamponima natopljenim vodom. Može se koristiti i mješavina voska i ugljičnog tetraklorida. Najveći je problem ispravna identifikacija voska korištenog pri izradi,najčešće uz pomoć plinske kromatografije te infra crvene fotografije.

Freske[uredi | uredi kôd]

Sikstinska kapela, detalj Michelangelove freske, prije i nakon zahvata

Vidi članak Konzervacija restauracija slika u fresko tehnici

Lak[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzerviranje restauriranje predmeta od laka

Ulje na platnu[uredi | uredi kôd]

Slikanje pomoću pigmenata vezanih lanenim uljem, uz razne dodatke poput sikativa koji ubrzavaju dosta sporo sušenje bojenog sloja.[20] These material components along with collections care (also known as preventive conservation) will determine the longevity of a painting. Može se izvoditi na platnu, dasci ili metalu, te kartonu, i to su samo neke od podloga za ovu tehniku.

Restaurirana slika, ulje na platnu; Bartolomeo Better; Italija. 17. stoljeće

. Slike su osjetljive na nisku vlagu i nagle promjene vlage i temperature.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta najviše 150 lx.40 - 60 % rv.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Tretman uključuje spajanje napuknute daske, dubliranje, saniranje manjih poderotina, podljepljivanje nestabilne boje, uklanjanje starog laka itd.

Pastel[uredi | uredi kôd]

Postoje 2 vrste pastela - suhe i uljene. Prva je vrsta češća. Suhe pastele se obavezno još moraju tretirati fiksativom.

Portret, Francis Cotes, pastel, Speed Art Museum

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta do 50 lx.Ograničiti vrijeme izlaganja. Obavezno paspartuirati i uokviriti pod staklo, ili bolje pleksiglas sa UV filterom.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Akvarel i gvaš[uredi | uredi kôd]

Obje tehnike koriste vodom razrjediva veziva, najčešće gumirabiku, te papir kao podlogu.

Pejzaž sa krdom bizona,Karl Bodmer 1833.,akvarel

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta do 50 lx,ograničiti vrijeme izlaganja, obavezno paspartuirati i izložiti uokvireno pod staklo. Pažljivo rukovati, štititi od previsoke vlage.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Saniranje razderotina i nedostajućih dijelova pomoću pšenične škrobne paste ili metil celuloze.

Školovanje konzervatora restauratora slika[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

  • Diplomski (integrirani 5 godišnji) studij konzerviranja i restauriranja štafelajnih i zidnih slika, na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (od 1997.)
  • Diplomski studij konzervacije i restauracije štafelajnog slikarstva, zidnog slikarstva i mozaika, Umjetnička Akademija u Splitu (od 1997.)

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora slika[uredi | uredi kôd]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i restauratora slika danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvnaju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je nezadovoljavajuće.Posebno su ugrožena prava restauratora uposlenih u muzejima.Ministarstvo kulture godinama jednostavno odbija stvarno i dosljedno izjednačiti prava restauratora zaposlenih u muzejima sa pravima restauratora koji rade u HRZ-u ili samostalno.Ovo je bilo razvidno već kod javne rasprave o gore navedenom pravilniku,birokrati iz Ministarstva kulture jedostavno su odbili prihvatiti i vrednovati razlike u radu u muzejima ,te restauratorskom zavodu.U oči pada i razina povlastica koje po istom pravilniku imaju oni koji rade u ministarstvu ili gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode.[21]

Stanje dodatno otežava i činjenica da u pojedinim muzejima ravnatelji i osoblje uprave restauratore često koriste kao besplatni osobni servis.

O statusu restauratora u muzejima jasno govori i činjenica da u na od Muzejskog dokumentacijskog centra održavanom personalnom arhivu zaslužnih muzealaca stoji samo jedan ( 1 ) restaurator ( u više od 197 godina javne muzejske djelatnosti u Hrvatskoj).[22]

Slobodni software primjenjiv u konzervaciji slika[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Multispectral Imaging - ColourLex. ColourLex. (engl.) Pristupljeno 25. travnja 2016.
  2. ↑ Michalski, S. (2016, August 4). Agent of Deterioration: Incorrect Relative Humidity. Retrieved March 29, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1444925238726
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 (1992) Conservation Concerns: A guide for collectors and curators, Washington D.C.: Smithsonian Press
  4. ↑ Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. (2016, July 22). Agent of Deterioration: Pollutants. Retrieved April 04, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1444924955238#pollu7
  5. ↑ Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. (2016, April 18). Environmental and Display Guidelines for Paintings. Retrieved April 08, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1439925170465
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Recommended Environmental Conditions for Museum Objects. Southeast Conservation and Restoration. Pristupljeno 10. travnja 2017.
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 The Winterthur Guide to Caring for Your Collections, Delaware: University Press of New England
  8. ↑ 8,0 8,1 Care of Ceramics and Glass. Canadian Conservation Institute. Pristupljeno 10. travnja 2017.
  9. ↑ 9,0 9,1 Care of Paintings on Ivory, Meta and Glass. Canadian Conservation Institute.
  10. ↑ 10,0 10,1 (2008) The Grove Encyclopedia of Materials and Techniques in Art, New York: Oxford University Oress
  11. ↑ Fahey, M. (2016). The Care and Preservation of Oil Paintings. Retrieved April 8, 2017, from https://www.thehenryford.org/docs/default-source/default-document-library/the-henry-ford-oil-paintings-conservation.pdf?sfvrsn=2
  12. ↑ Preservation Strategies for East Asian Painting. Williamstownart. Pristupljeno 11. travnja 2017.
  13. ↑ Scharff, M., & Staniforth, S. (2015, September 22). Temperature and Relative Humidity: Agents of Deterioration. Retrieved April 09, 2017, from https://www.iiconservation.org/sites/default/files/news/attachments/6668-iic-itcc_2015_ppt_temperature_and_relative_humidity_mikkel_scharff.pdf
  14. ↑ Care of Acrylic Paintings. Smithsonian Museum Conservation Institute. Pristupljeno 12. travnja 2017.
  15. ↑ (2013)"Artists' acrylic emulsion paints: materials, meaning and conservation treatment options". AICCM Bulletin 34 (1): 57–65 Pristupljeno 12. travnja 2017.
  16. ↑ Conservation problems with paintings containing fluorescent layers of paint. CERO Art. Pristupljeno 12. travnja 2017.
  17. ↑ Art Conservation at the University of Delaware : Egg Tempera. (n.d.). Retrieved April 05, 2017, from http://artconsweb-002.art-sci.udel.edu/about/kress/historic-materials-technical-terms/egg-tempera
  18. ↑ Treatment of Echo - Jackson Pollock Project. Conserving Art - A look at art and object conservation. Pristupljeno 13. travnja 2017.
  19. ↑ Agent of Deterioration: Incorrect temperature. Canadian Conservation Institute. Pristupljeno 13. travnja 2017.
  20. ↑ Know Your Paintings – Structure, Materials and Aspects of Deterioration – Canadian Conservation Institute (CCI) Notes 10/17. canada.pch.gc.ca. (engl.) Pristupljeno 10. travnja 2017.
  21. ↑ https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_10_104_2088.html
  22. ↑ http://www.mdc.hr/hr/mdc/zbirke-fondovi/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/rezultati-pretrage/?kr=restaurator&f=False
  23. ↑ http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/
  24. ↑ http://cool.conservation-us.org/packages/solvent-solver/solvent_solver.html
  25. ↑ http://www.icr.beniculturali.it/flash/progetti/TriSolv/TriSolv.html Pristupljeno 18.12.2017.
  26. ↑ http://conservationdatasystems.com/default.htm
  27. ↑ http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS
  28. ↑ https://www.glom.org/ Pristupljeno 21.12.2017.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Starija literatura[uredi | uredi kôd]

  • Koester,C.:Über Restauration alter Oelgemälde, vol.1,2,3, Heidelberg, 1827.

(online)

  • Fielding,T.H.:Knowledge and Restoration of Old Paintings, London, 1847.(online)
  • Deon,H. :De la conservation et de la restauration des tableaux, Paris, 1851.(online)
  • Mogford,H.:Handbook for the preservation of pictures, London, 1851.(online)
  • Forni,U.:Manuale del pittore restauratore, Firenca, 1866.(online)

Novija i suvremena literatura[uredi | uredi kôd]

  • Nikolaus, K.: Handbuch der Gemaelderestaurierung, Koeln, 1998.
  • Wehlte, K.: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Ravensburg, 1967.
  • Ruhemann, H.: The Cleaning of Paintings, New York, 1968.
  • Wolbers, R.: Cleaning Painted Surfaces: Aqueous Methods, London, 2000.
  • Berger, G.; Russel, W.: Conservation of Paintings-Research and Inovations, London, 2000.
  • Leonard, M.; Bomford, D.: Issues in The Conservation of Paintings, Santa Monica, 2005.
  • Miller, D.; Stulik, D.; Khanjian, H.: Solvent Gels for The Cleaning of works of Art: The Residue Question, Los Angeles, 2004.
  • Hill Stoner, J.; Rushfield, R.: Conservation of Easel Paintings: Principles and Practice, New York, 2012.
  • Botticelli, G.: Metodologia di restauro delle pitture murali, Firenze, 1992.
  • Villers, C.: Lining paintings, London, 2003.
  • Gasparoli, P.: La conservazione dei dipinti murali: affreschi, dipinti a secco, graffiti: prescrizioni per esecuzione, controlli, collaudo, Firenze, 1999.
  • Hiby, G.: Il ciclodecano nel restauro di dipinti su tella e manufatti, Saonara, 2008.
  • Berger, G. A.: La foderatura, Firenze, 1992.
  • Massa, V.: Le vernici per il restauro, Firenze, 1991.
  • Cremonesi, P.: L'uso degli enzimi nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2002.
  • Cremonesi, P.: L'uso di tensioattivi e chelanti nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2004.
  • Ellison, R.; Smithen, P.; Turnbull, R.: Mixing and Matching: Approaches to Retouching Paintings, London, 2010.
  • Pender, R.; Gowing, R.: All Manner of Murals: The History, Techniques and Conservation of Secular Wall Paintings, London, 2007.
  • Matulić, B.: Temeljni pojmovi konzervacije-restauracije zidnih slika i mozaika, Split, 2012., ISBN 978-953-263-205-7
  • Перова Е.Г. «Пастель: История. Техника. Реставрация. Атрибуция: методические рекомендации»,Moskva 2006.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Konzervacija slika u Hrvatskoj
Konzervacija slika u svijetu
Video zapisi
Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Konzervacija slika
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Konzervacija slika
Pulpito di prato, restauro.jpg    Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.
v • r • u
Konzervacija - restauracija
Specijalnosti
Tehnike
Hrvatski konzervatori restauratori
Znamenite lićnosti
Znameniti centri
Najznačajnije organizacije
Značajniji materijali
Teorija, metodika, školovanje

E:Conservantion and restoration of paintings

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konzervacija_slika&oldid=5441488"