Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.

Konzervativni judaizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Židovsko teološko sjemenište Amerike, glavno rabinsko sjemenište konzervativnog judaizma.

Konzervativni judaizam (poznat kao masorti judaizam izvan Sjeverne Amerike) je židovski religiozni pokret, koji smatra da autoritet židovskoga zakona i tradicije proizlazi pretežno iz suglasnosti naroda i zajednice kroz generacije, prije nego od božanskog otkrivenja.

Zbog toga se židovski zakon ili halaha, smatra obvezujućim ali i podložnim povijesnom razvoju. Konzervativni rabinat koristi moderna povijesno-kritička istraživanja, a ne samo tradicionalne metode i izvore, i daje veliku težinu svojoj kongregaciji prilikom određivanja svog stava po pitanjima prakse. Pokret svoj pristup smatra autentičnim i najprikladnijim nastavkom halahičkog diskursa, održavajući istovremeno predanost primljenim formama i fleksibilnost u njihovoj interpretaciji. On se također suzdržava od strogih teoloških definicija, bez konsenzusa po pitanjima vjere i uz podršku pluralizma u znatnoj mjeri.

Dosad jedini značajan pokušaj, da se definira jasno vjerovanje izvršen je 1988. godine, „Izjavom o principima Emet ve-Emunaha” (istine i vjere), koju je formulirao i izdao Rukovodstveni odbor konzervativnog judaizma. U uvodu je rečeno da je „nedostatak definicije bio koristan” u prošlosti, ali da se sada javila potreba da se artikulira. Platforma je pružila mnoge izjave u kojima se citiraju ključni pojmovi kao što su: Bog, otkrivenje i izbor, ali je također potvrđeno da u njenim redovima postoje različite pozicije i stavovi, koje proizilaze iz striktnog razgraničenja principa i da se često ispoljavaju oprečni stavovi.[1][2]

Iako pokret sebe smatra nasljednikom pozitivno-povijesne škole rabina Zechariasa Frankela u Europi iz 19. stoljeća, konzervativni judaizam se u potpunosti institucionalizirao samo u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom sredine 20. stoljeća. Njegovo najveće središte danas je Sjeverna Amerika, gdje je njegov glavni kongregativni ogranak Ujedinjena sinagoga konzervativnog judaizma, a njujorško Židovsko teološko sjemenište Amerike djeluje kao najveće rabinsko sjemenište.

Globalno povezane organizacije ujedinjene su u okviru krovne organizacije Masorti Olami. Konzervativni judaizam je treći po veličini židovski religiozni pokret u svijetu (nakon ortodoksnog i reformskog judaizma), za koji se procjenjuje da predstavlja blizu 1,1 milijuna ljudi, čime je obuhvaćeno preko 600.000 registriranih odraslih pripadnika kongregacija i mnoštvo drugih koji se identificiraju s pokretom premda nisu članovi.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Daniel Gordis, Conservative Judaism: The Struggle between Ideology and Popularity, in: Jacob Neusner ed., The Blackwell Companion to Judaism, Blackwell Publishing, 2003. pp. 338-342.
  2. Alan Silverstein, Modernists vs. Traditionalists: Competition for Legitimacy within American Conservative Judaism, in: Studies in Contemporary Jewry, Volume XVII, Oxford University Press, 2001. pp. 40-43.