Koruški plebiscit

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Koruški plebiscit (njem.: Kärntner Volksabstimmung, slov.: Koroški plebiscit) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine: Kraljevina Jugoslavija) i Austrije nakon Prvoga svjetskoga rata.

Plebiscit[uredi VE | uredi]

Ishod Koruškoga plebiscita

Raspadom Austro-Ugarske Monarhije nakom poraza u Prvom svjetskom ratu, postavilo se pitanje razgraničenja između novonastalih Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Republike Austrije u Koruškoj, gdje je živjela jaka slovenska etnička skupina (Koruški Slovenci).

Odmah nakon Rata, jugoslavenska vojska okupirala je dijelove Koruške, ali se morala povući pod pritiskom Antante. Mirovnim ugovorom iz Saint-Germaina, sklopljenim 1919. godine s Republikom Austrijom, predviđeno je provođenje plebiscita u Koruškoj, sukladno načelu samoodređenja naroda.

Predviđeno je provođenje plebiscita u dijelu Koruške koji je ranije zauzela jugoslavenska vojska (zona A), dok bi se u ostatku Koruške, naseljenom većinom govornicima njemačkog jezika, (zona B) plebiscit proveo jedino u slučaju ako bi ishod plebiscita u zoni A bio u korist Kraljevstva SHS. U zoni A 70% stanovništva govorilo je slovenskim jezikom.[1]

Plebiscit je održan u zoni A, 10. listopada 1920. godine. Većina (59.04 %) glasača izjasnila se za Austriju. Stoga je navedeno područje ostalo u sastavu Republike Austrije između dva svjetska rata, a i nakon Drugoga svjetskoga rata. U zoni B, sukladno odredbama Ugovora iz Saint-Germaina, plebiscit nije proveden i ona je priključena Austriji.[2]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Na današnji dan 1920. godine dio Slovenaca birao između Austrije i Jugoslavije, novi.ba, republika.eu, 11. listopada 2015., pristupljeno 10. rujna 2016.
  2. Hrvatska enciklopedija: Koruška, enciklopedija.hr, pristupljeno 10. rujna 2016.