Kosinj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kosinjska dolina.

Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, na području općine Perušić.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Kosinj se pruža tokom rijeke Like. U Kosinjskoj dolini nalaze se naselja:

U Kosinju se nalazi umjetno akumulacijsko jezero Kruščica, nastalo potapanjem istoimenog kosinjskog zaselka. U Kosinju je 1936.god. izgrađen i Kosinjski most, kojeg je projektirao inženjer Milivoj Frković. U Kosinju je i velebna jela Car, poznata kao jedno od najstarijih živućih stabala u Europi.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na Kosinj djeluje opće poznata depopulacija po čeme je Lika poznata.

Smatra se da se ukupan broj stanovnika smanjio za čak 10 puta od sredine prošlog stoljeća.

U Kosinju prevladava pretežito staro stanovništvo. Mladi se sve više iseljavaju zbog velikog postotka nezaposlenosti. Stoga mladi odlaze u obližnje gradove u nadi da imaju bolju šansu zaposliti se i osnovati obitelj.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kosinj je za hrvatsku kulturu i povijest svakako najznačajniji kao mjesto tiskanja prve hrvatske tiskane knjige, Kosinjskog misala, od 22.02.1483. godine, koji je otisnut u pokretnoj Kosinjskoj tiskari plemića Anža (Ivana) VIII Frankapana Brinjskog.[1] Do danas je sačuvano svega dvanaest primjeraka te dragocjene glagoljske knjige, čija je naklada bila otisnuta dijelom na papiru, a dijelom na pergameni. Kosinjska tiskara otisnula je po svoj prilici i druge značajne hrvatske inkunabule, poput Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz 1491.god.

U Kosinju se nalazi mnoštvo arheoloških, većinom neistraženih lokaliteta. Najznačajniji arheološki lokaliteti su:

  • Pisani kamen - Kosinjski Bakovac[2]
  • Basarica - Donji Kosinj[3]
  • Mlakvena Greda - Mlakva[4]
  • Prespa - Donji Kosinj[3]
  • crkva sv. Ivana Krstitelja - Donji Kosinj[3]
  • grad Kosinj/Kosinjski Ribnik - Bakovac Kosinjski[5]
  • gradina Bočaj - Gornji Kosinj
  • crkva sv. Antuna Padovanskog - Gornji Kosinj[4]
  • kapela sv. Ane na Šušnju - Gornji Kosinj[4]
  • parohijska crkva Mlade Nediljice - Mlakva[4]
  • Trokutić, staro groblje - Krš[4]

Vinogradarstvo[uredi | uredi kôd]

Kosinj je poznat i po najstarijim i autohtonim vinogradima u Lici. Radi se o Pršljivki bijeloj i Vingoru crnom, sortama koje se pojavljuju isključivo u Kosinju i Ozlju. Pretpostavlja se da su prvi vinogradi u Kosinju zasađeni još krajem 15. stoljeća, a krajem 19.st. Kosinj je imao preko 20 hektara vinograda. I danas u Donjem Kosinju na imanju Ivana Delača - Trapana postoji najstarija živuća loza Pršljivke bijele, promjera stabla 53cm, a za koju se pretpostavlja da je stara više od 150 godina.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ivan Standl. arhinet.arhiv.hr. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
  2. Mance, Ivan. 2021. Kosinjski Pisani kamen. Hrvatski planinar (1898). 898 (3): 117–132
  3. a b c Brunšmid, Josip. 5. travnja 1901. Zapisnik šeste glavne skupštine „Bihaća", zapisnik sjednice upraviteljstva „Bihaća", različito, izvještaji muzejskih povjerenika i prijatelja, književne vijesti, predstavka hrvatskih historičara i arheologa. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 5 (1): 249. ISSN 0350-7165
  4. a b c d e Šmalcelj Novaković, Pia. 2018. Kosinj - arheološka istraživanja s kraja 20. stoljeća. MemorabiLika : časopis za povijest, kulturu i geografiju Like (jezik, običaji, krajolik i arhivsko gradivo). God 1 (broj 1): 85–118. ISSN 2623-9469
  5. Mance, Ivan. 2013. Kosinj : izvorište hrvatske tiskane riječi. Split. str. 67. ISBN 978-953-336-028-7. OCLC 868373546
  6. Mance, Ivan. 2019. Vinogradi u Kosinju. Državni arhiv u Gospiću. Gospić. str. 27. - 30. ISBN 978-953-7034-42-9
  • Zvonimir Kulundžić: Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
  • Zvonimir Kulundžić: 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskane knjige, Zagreb, 1983.


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Kosinj koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.