Kosovski Albanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kosovski Albanci
Gabor
Ukupno pripadnika
1.616.869 do 3.000.000
Značajna područja naseljavanja
Jezik
albanski
Vjera
većina muslimani manjina katolici
Povezane etničke grupe
Albanci
Kosovski Albanci u narodnim nošnjama

Kosovski Albanci (albanski: Shqiptarët e Kosovës) su najveća etnička grupa u Kosovu

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Kosovu živi 1.616.869 Albanaca ili 92,9% od ukupnog stanovništva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kosovski Albanci pripadaju Gegima jednoj od dvije glavne grane Albanaca, koji nastanjuju planinsko područje na sjeveru Albanije, sjeverno od rijeke Shkumbin, Kosovo, jug Srbije i dijelove zapadne Makedonije.

Dečanska hrisovulja (1321.-1331.) srpskog kralja Stefana Uroša III. sadrži detaljan popis domaćinstava i sela u Metohiji i sjeverozapadnoj Albaniji. U njima piše da ova regija ima 89 naselja s 2.666 kućanstava od čega je 86 bilo srpskih (96,6%), a tri albanska naselja (3,3%), te 2.122 Srba (98%), i 44 Albanaca (2%). [1]

Sve do 19. stoljeća Albanci su manjinski narod na Kosovu. Austrijanac Joseph Müller navodi da na prostoru Prizrena, Peći i Đakovice i dijelu Albanije živi 195.000 stanovnika, od čeka:

  • 114.000 muslimana (58%):
    • cca. 38.000 su Srbi (19%)
    • cca. 86.000 su Albanci (39%)
  • kršćani:
    • 73.572 pravoslavnih Srba (38%)
    • 5.120 rimokatoličkih Albanca (3%)
  • 2.308 ostalih nemuslimana, Janjevci i dr.)

Studija sačinjena 1871. od strane austrijskog pukovnika Petera Kukulja[2] za internu upotrebu austrougarske vojske pokazala je da mutesarifluk Prizrena (odgovara u velikoj mjeri današnjem Kosovo) ima oko 500.000 stanovnika, od toga: 318.000 Srba (64%), 161.000 Albanaca (32%), 10.000 Roma (Cigana) i (eng. Circassians, Čerkezi?) 2.000 te Turaka.

Austrijska statistika objavljena 1899. procjenjuje da na Kosovu živi: 182.650 Albanca (47,88%) 166.700 Srba (43,7%)

Njemački znanstvenik Gustav Weigand dao je sljedeće statističke podatke o stanovništvu Kosova po okruzima, temeljenim na prijeratnom stanje na Kosovu 1912. godine:

  • Priština: 67% Albanci, 30% Srbi
  • Prizren: 63% Albanci, 36% Srbi
  • Vučitrn: 90% Albanci, 10% Srbi
  • Ferizaj: 70% Albanci, 30% Srbi
  • Gnjilane: 75% Albanci, 23% Srbi
  • Mitrovica: 60% Srbi, 40% Albanaca

U dvadesetom stoljeću broj Albanaca se povećava, kao i njihov udio u ukupnom stanovništvu tako da ih je 1921. bilo 288.907 ili 65,8% (prema materinjem jeziku), a 1981. godine 1.226.736 ili 77,42%.

Poznati Kosovski Albanci[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Pavle Ivić and Milica Grković, 1976, Dečanske hrisovulje, Zavod za lingvistiku Novi Sad, (Srpski)
  2. Das Fürstenthum Serbien und Türkisch-Serbien, eine militärisch-geographische Skizze von Peter Kukolj, Major im k.k.Generalstabe, Wien 1871