Kosovski Albanci

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Kosovski Albanci
Gabor
Ukupno pripadnika
1.616.869 do 3.000.000
Značajna područja naseljavanja
Jezik
albanski
Vjera
većina muslimani manjina katolici
Povezane etničke grupe
Albanci
Kosovski Albanci u narodnim nošnjama

Kosovski Albanci (albanski: Shqiptarët e Kosovës) su najveća etnička grupa u Kosovu

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Kosovu živi 1.616.869 Albanaca ili 92,9% od ukupnog stanovništva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kosovski Albanci pripadaju Gegima jednoj od dvije glavne grane Albanaca, koji nastanjuju planinsko područje na sjeveru Albanije, sjeverno od rijeke Shkumbin, Kosovo, jug Srbije i dijelove zapadne Makedonije.

Dečanska hrisovulja (1321.-1331.) srpskog kralja Stefana Uroša III. sadrži detaljan popis domaćinstava i sela u Metohiji i sjeverozapadnoj Albaniji. U njima piše da ova regija ima 89 naselja s 2.666 kućanstava od čega je 86 bilo srpskih (96,6%), a tri albanska naselja (3,3%), te 2.122 Srba (98%), i 44 Albanaca (2%). [1]

Sve do 19. stoljeća Albanci su manjinski narod na Kosovu. Austrijanac Joseph Müller navodi da na prostoru Prizrena, Peći i Đakovice i dijelu Albanije živi 195.000 stanovnika, od čeka:

  • 114.000 muslimana (58%):
    • cca. 38.000 su Srbi (19%)
    • cca. 86.000 su Albanci (39%)
  • kršćani:
    • 73.572 pravoslavnih Srba (38%)
    • 5.120 rimokatoličkih Albanca (3%)
  • 2.308 ostalih nemuslimana, Janjevci i dr.)

Studija sačinjena 1871. od strane austrijskog pukovnika Petera Kukulja[2] za internu upotrebu austrougarske vojske pokazala je da mutesarifluk Prizrena (odgovara u velikoj mjeri današnjem Kosovo) ima oko 500.000 stanovnika, od toga: 318.000 Srba (64%), 161.000 Albanaca (32%), 10.000 Roma (Cigana) i (eng. Circassians, Čerkezi?) 2.000 te Turaka.

Austrijska statistika objavljena 1899. procjenjuje da na Kosovu živi: 182.650 Albanca (47,88%) 166.700 Srba (43,7%)

Njemački znanstvenik Gustav Weigand dao je sljedeće statističke podatke o stanovništvu Kosova po okruzima, temeljenim na prijeratnom stanje na Kosovu 1912. godine:

  • Priština: 67% Albanci, 30% Srbi
  • Prizren: 63% Albanci, 36% Srbi
  • Vučitrn: 90% Albanci, 10% Srbi
  • Ferizaj: 70% Albanci, 30% Srbi
  • Gnjilane: 75% Albanci, 23% Srbi
  • Mitrovica: 60% Srbi, 40% Albanaca

U dvadesetom stoljeću broj Albanaca se povećava, kao i njihov udio u ukupnom stanovništvu tako da ih je 1921. bilo 288.907 ili 65,8% (prema materinjem jeziku), a 1981. godine 1.226.736 ili 77,42%.

Poznati Kosovski Albanci[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Pavle Ivić and Milica Grković, 1976, Dečanske hrisovulje, Zavod za lingvistiku Novi Sad, (Srpski)
  2. Das Fürstenthum Serbien und Türkisch-Serbien, eine militärisch-geographische Skizze von Peter Kukolj, Major im k.k.Generalstabe, Wien 1871