Konjska kiselica
| Konjska kiselica | |
|---|---|
 R. crispus, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Caryophyllales |
| Porodica: | Polygonaceae |
| Rod: | Rumex |
| Vrsta: | R. crispus |
| Dvojno ime | |
| Rumex crispus L. | |
| Baze podataka | |
Konjska kiselica (Konjski štavelj, kovrčava kiselica, lat. Rumex crispus) je biljka iz porodice Polygonaceae, udomaćena u Europi i zapadnoj Aziji
Opis[uredi | uredi kôd]
Odrasla je biljka crveno smeđe boje i visine oko 1 metar. Ima glatke listove koji niču iz prizemne rozete, te imaju tipično valovit odnosno kovrčav rub. Sjemenke su sjajno smeđe, korijen biljke je velik, viličasto razgranat, žute boje.
Stanište i raširenost[uredi | uredi kôd]
Raste uz puteve, u poljima, na zapuštenom zemljištu. Voli bogato, vlažno i teško tlo.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Korijen sadrži antraglikozide, krizofane i brasidinsku kiselinu, tanine (4-11%), smolu, željezo, kalcij oksalat, vitamin K.
Uporaba i otrovnost[uredi | uredi kôd]
Mladi se listovi mogu upotrebljavati kao povrće. Bogati su vitaminima A i C i mineralima. Odrasla je biljka vrlo gorka, te sadrži dosta oksalne kiseline pa može povisiti opasnost od stvaranja bubrežnih kamenaca. S obzirom na rečeno niti mladu biljku ne smije se jesti u većoj količini.
Biljka djeluje kao blagi laksativ(korijen). Sjemenke pak zatvaraju. Može se primjenjivati za liječenje raznih bolesti kože.
Od korijena se mogu prirediti žuto, tamno zeleno do smeđeg i sivog bojila za tkaninu, nije potrebno sredstvo za fiksiranje boje.
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
_gone_to_seed.jpg)
