Kozara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kozara. Za druga značenja pogledajte Kozara (razdvojba).
Kozara
Lisina.jpg
Lisina najviši vrh Kozare
Visina Lisina 978 m
Država / pokrajina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Koordinate 44°58′17″N 16°54′32″E / 44.971389°N 16.908889°E / 44.971389; 16.908889Koordinate: 44°58′17″N 16°54′32″E / 44.971389°N 16.908889°E / 44.971389; 16.908889
Kozara na karti BiH
Kozara
Kozara
Pozicija Kozare na karti BiH

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Lisina (978 m).

Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica - daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke - Starenice itd.

Planina je najpoznatija po stradanju civila u Drugom svjetskom ratu, kada su snage Njemačkog Wehrmachta opkolile partizane na Kozari s namjerom da ih unište. U napadu na Kozaru sudjelovalo je 15.000 njemačkih vojnika, 22.000 ustaša i domobrana te 2.000 četnika. Velik broj civila je odveden u Sabirni logor Jasenovac, a dio je ubijen na mjestu.

Biljni i životinjski svijet[uredi | uredi kôd]

Biljni sustav pašnjaka u plodnom Potkozarju, na koje se naslanja kat listopadnih šuma, poglavito graba, bukve i hrasta, iznad su crnogorične šume smreke, jele i a, iz kojih izviruju kameni klifovi kozaračkih vrhova: Lisine, Kozaračkog kamena, Zečjeg kamena, itd. Horizontalni raspored šuma: na sjeveru su poglavito visoke jelove i bukove šume, a u južnom dijelu su površine obrasle niskim šumama hrasta i kulturama četinara (crni bor, bijeli bor i smrijeka (smrča)).

Kada bi se kod Laktaša u blizini Banje Luke ušlo u kozaračke šume, sedamdeset kilometara bi se moglo neprekidno prolaziti kroz šume, sve do granice sa Hrvatskom. Pored velikog broja otrovnih gljiva ima i ogroman broj jestivih gljiva: vrganji, lisičice, smrčci, rudnjače, puhare, pupavke, itd. Bogata je raznom lovnom divljači: srnama, divljim svinjama, divljim mačkama, lisicama, zečevima, fazanima, divljim patkama, jarebicama. U vrijeme velikih poplava rijeke Save, bježeći od povodnja u Kozari nađu utočište i jeleni. Ovom bogatstvu divljači doprinosi i činjenica da je gotovo svih 70 km duljine i 20 km širine planine prekriveno šumama.

Vrhovi Kozare[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kozara