Kršćanska fantastika
Kršćanska fantastika podžanr je fantastike u kojem se pojavljuju neki elementi kršćanstva.
Obilježja[uredi | uredi kôd]
U nekim djelima kršćanske fantastike elementi se osobito ističu, a u drugim su pak suptilniji i teže uočljivi. Česta obilježja su teme filozofskih ideja, društvenih pitanja, vjere i morala, borbe dobra i zla te duboke karakterizacije likova. Nije česta uporaba magije, iako nije ni isključena (npr. Gandalf u Gospodaru prstenova). Vrlo često se koristi alegorija (npr. Čarobnjakov nećak).[1]
Utjecaj na društvo[uredi | uredi kôd]
Iako u Hrvatskoj kršćanska fantastika nije osobito popularna, u SAD-u i europskim državama postaje sve popularnija, čemu u prilog govori i činjenica da se njome bave i znanstveni radovi (poznati rad Kršćanska fantastika: Od 1200. do danas engleskog književnog kritičara Colina Manlovea). Čitanje knjiga kršćanske fantastike može imati velik utjecaj na duhovni razvoj čovjeka, koji može dovesti čak i do obraćenja (npr. čitanje Gospodara prstenova potaklo je mnogo ljudi da se obrate na kršćanstvo,[2] pa čak i samog C. S. Lewisa, koji će kasnije postati jedan od najpoznatijih pisaca tog žanra[3]).
Najpoznatiji autori i djela kršćanske fantastike[uredi | uredi kôd]
Strani autori i djela[uredi | uredi kôd]
|
|
Domaći autori i djela[uredi | uredi kôd]
Pitanje Harryja Pottera[uredi | uredi kôd]
Vrlo je dvojbena situacija oko poznatog serijala Harry Potter. Autorica tog serijala J. K. Rowling je kršćanka, stoga je umetnula mnoge kršćanske poveznice i elemente u Harryja Pottera (npr. Harryjeva smrt i povratak kako bi uništio Voldemorta[HP7], biblijski natpisi na grobovima Harryjevih roditelja, proročanstvo i sl.) Neki kršćanski autori uspoređuju i Nevillea s Petrom; obojica se u početku boje, ali kasnije hrabro preuzimaju vodstvo. Osim toga, knjiga ima sva obilježja kršćanske fantastike (duboka karakterizacija, društvena pitanja, borba dobra i zla). Mnogi crkveni velikodostojnici kao kardinal George Pell[4] hvalili su Harryja Pottera, a čak je i papa Ivan Pavao II. rekao: "One (knjige) nisu problem. Ako sam dobro razumio (...), pomažu čitatelju u razlikovanju dobra i zla."[5] Ipak, neki svećenici kao don Damir Stojić i katolički mislioci kao Gabriele Kuby smatraju serijal antikršćanskim.[6]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Best Fantasy Books: Kršćanska fantastika Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. studenoga 2020. (Wayback Machine), pristupljeno 10. studenoga 2020. (engl.)
- ↑ Fredric Heidemann: Bio sam ateist, a onda sam pročitao Gospodara prstenova, www.bitno.net, pristupljeno 10. studenoga 2020.
- ↑ C. S. Lewis: Kako osobnu vjeru održati živom, www.ipaprkc.org, objavljeno 20. travnja 2020., pristupljeno 10. studenoga 2020.
- ↑ George Pell: Harry Potter i kršćani (eng.), Sunday Telegraph, 23. rujna 2007.
- ↑ CBBC Newsround: Papa Ivan Pavao II. uz Harryja Pottera (eng.), objavljeno 3. veljače 2003., pristupljeno 10. studenoga 2020.
- ↑ Damir Stojić: Harry Potter i slično Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine), www.studentski-pastoral.com, pristupljeno 11. studenoga 2020.