Krajolik škriljevca sjeverozapadnog Walesa

Krajolik škriljevca sjeverozapadnog Walesa
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja	2021. (44. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1633
	v; r; u;

Krajolik škriljevca sjeverozapadnog Walesa predstavlja preobrazbu koju je prouzročilo industrijsko vađenje i rudarstvo škriljevca u tradicionalnom ruralnom okruženju planina i dolina masiva Snowdon u sjeverozapadnom Walesu. Ovo područje, koje se proteže od vrha planine do morske obale, je bilo međunarodno značajno, ne samo za izvoz škriljevca već i za izvoz tehnologije i kvalificiranih radnika od 1780-ih do početka 20. stoljeća. Također je predstavljalo i model za druge kamenolome škriljevca u različitim dijelovima svijeta. Te služi kao važan i izvanredan primjer razmjene materijala, tehnologija i ljudskih vrijednosti. Zobog toga je ovaj krajolik 2021. god. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[1]

Cijepanje blokova škriljevca čekićem i dlijetom za proizvodnju krovnih škriljevaca u kamenolomu Dinorwic u Walesu oko 1910. god. Ovaj proces nije mehaniziran sve do druge polovice 20. st., a neki se škriljevac još uvijek proizvodi na ovaj način.

Povijest

Južno od Bangora i Caernarfona nalaze se najvažnija nalazišta škriljevca, nastala tijekom kambrija (zeleno).

Postojanje industrije škriljevca u Walesu potvrđeno je još od rimskog razdoblja, kada se škriljevac koristio za pokrivanje krovova utvrde u Segontiumu (današnjem Caernarfonu). Industrija škriljevca rasla je polako do početka 18. stoljeća, a zatim brzo tijekom industrijske revolucije (1780.-1914.) do kraja 19. stoljeća, kada su se najvažnija područja za proizvodnju škriljevca nalazila u sjeverozapadnom Walesu. Ta su nalazišta uključivala kamenolom Penrhyn u blizini Bethesde, kamenolom Dinorwic u blizini Llanberisa, kamenolome u dolinama Nantlle i Blaenau Ffestiniog, gdje se škriljevac kopao, a ne vadio. Penrhyn i Dinorwig bili su dva najveća kamenoloma škriljevca na svijetu, a kamenolom Oakeley u Blaenau Ffestiniogu bio je najveći rudnik škriljevca na svijetu. .^[2] Škriljevac se uglavnom koristio za krovove, ali se proizvodio i kao deblja ploča za razne namjene, uključujući podove, radne ploče, nadgrobne spomenike, pa i za visokokvalitetne površine za igre poput shove ha'penny, snookera i bilijara^[3]

Kamenolom Cilgwyn najstariji je u Walesu i bio je jedan od ekonomski najvažnijih u 18. stoljeću. Kamenolom se nalazio na krunskom imanju, a radnici u kamenolomu nisu morali plaćati najamninu za svoj rad sve do 1745. (što je, prema riječima upravitelja drugih kamenoloma, bila nepravedna konkurentska prednost)

Do kraja 18. stoljeća, škriljevac su u malim razmjerima vadile skupine kamenolomaca koji su plaćali tantijeme zemljoposjedniku, prevozili škriljevac do luka, a zatim ga otpremali u Englesku, Irsku, a ponekad i Francusku. Pred kraj stoljeća, zemljoposjednici su sami počeli upravljati kamenolomima u većim razmjerima. Nakon što je vlada ukinula porez na škriljevac 1831. god., brzo širenje potaknula je izgradnja uskotračnih željeznica za prijevoz škriljevca do luka.

Industrija škriljevca dominirala je gospodarstvom sjeverozapadnog Walesa tijekom druge polovice 19. st., ali je drugdje bila u mnogo manjem opsegu. Godine 1898. radna snaga od 17 000 ljudi proizvela je pola milijuna tona škriljevca. Žestoki industrijski spor u kamenolomu Penrhyn između 1900. i 1903. označio je početak njegovog pada, a Prvi svjetski rat doveo je do velikog smanjenja broja zaposlenih u ovoj industriji. Velika depresija i Drugi svjetski rat doveli su do zatvaranja mnogih manjih kamenoloma, a konkurencija drugih krovnih materijala, posebno crijepa , rezultirala je zatvaranjem većine većih kamenoloma 1960-ih i 1970-ih. Proizvodnja škriljevca nastavlja i danas, ali u mnogo manjenom opsegu.

Zaštićena područja

Zaštićena područja sadrže reliktne kamenolome i rudnike, arheološka nalazišta povezana s industrijskom preradom škriljevca, te povijesna naselja, žive i drevne povijesne vrtove i velike seoske kuće, luke, pristaništa i gatove, ali i željezničke i cestovne sustave koji ilustriraju funkcionalne i društvene veze ovog reliktnog industrijskog krajolika^[1]. Područja su tematski grupirana prema sličnom industrijskom razvoju u šest prostorno odvojenih područja s pripadajućim zajednicama i infrastrukturom:

Kamenolom škriljevca Penrhyn i Bethesda i dolina Ogwen do Port Penrhyn
Planinski krajolik kamenoloma škriljevca Dinorwig
Krajolik kamenoloma škriljevca u dolini Nantlle
Kamenolomi škriljevca, željeznice i mlin Gorseddau i Prince of Wales
Ffestiniog: njegovi rudnici i kamenolomi škriljevca, „grad škriljevca” i željeznica do Porthmadoga
Kamenolom škriljevca Bryneglwys, selo Avergynolwyn i željeznica Talyllyn

Nacionalni muzej škriljevca, smješten u zgradi starog kamenoloma Dinorwig
Užadnica kamenoloma Dinorwig, izgrađena od lokalnog škriljevca
Vojarna Anglesey kamenoloma Dinorwig gdje su bili smješteni radnici tijekom tjedna
Napuštena kola u rudniku Llangollen
Kamenolom Gloddfa Ganol (Ffestiniog) 1990. god.

Izvori

1 2 The Slate Landscape of Northwest Wales, UNESCO (engl.) Pristupljeno 1. srpnja 2025.
↑ "Priča o škriljevcu", Muzej Walesa (engl.) Pristupljeno 1. srpnja 2025.
↑ Jean Lindsay, A History of the North Wales Slate Industry, 1974., David & Charles, Newton Abbot, 1974., str. 133., ISBN 0-7153-6264-X

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Škriljevac u Walesu

Izvještaj BBC-a o upisu na popis svjetske baštine (engl.)

[UNESCO-1] 1 2 The Slate Landscape of Northwest Wales, UNESCO (engl.) Pristupljeno 1. srpnja 2025.

[2] "Priča o škriljevcu", Muzej Walesa (engl.) Pristupljeno 1. srpnja 2025.

[3] Jean Lindsay, A History of the North Wales Slate Industry, 1974., David & Charles, Newton Abbot, 1974., str. 133., ISBN 0-7153-6264-X

[1]

[2]

[3]

v r u Svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva
	Engleska (19)	Grad Bath (1987.) • Palača Blenheim (1987.) • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina (1988.) • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona (2006.) • Vodenice doline Derwent (2001.) • Dvorac Durham s katedralom(1986.) • Hadrijanov zid (Granice rimskog carstva¹⁾) (1987.) • Korito Ironbridgea (1986.) • Zvjezdarnica Jodrell Bank (2019.) • Jurska obala (2001.) • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu (2003.) • Engleski Lake District (2017.) • Greenwich (1997.) • Saltaire (2001.) • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima (1986.) • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains (1986.) • Londonski toranj (1988.) • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva svete Margarete u Westminsteru (1987.) • Lječilišni grad Bath (2021.)
	Škotska (7)	Antoninov zid (Granice rimskog carstva¹⁾) (1987.) • Edinburgh, stari i novi grad (1995.) • Flow Country (2024.) • Forth Bridge (2015.) • Neolitski Orkney (1999.) • New Lanark (2001.) • St. Kilda (1986.)
	Wales (4)	Industrijski krajolik Blaenavona (2000.) • Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu (1986.) • Akvedukt Pontcysyllte (2009.) • Krajolik škriljevca sjeverozapadnog Walesa (2021.)
	Sjeverna Irska (2)	Prolaz divova (1986.) • Naselje moravske crkve u Gracehillu (2024.) (Jedno od Naselja Moravske Crkve²⁾)
	Britanski prekomorski teritoriji (4)	Gorhamova špilja (2016.) • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) (1988.) • St. George (Bermudi) (2000.) • Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) (1995.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ²⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Danske i SAD-a * Svjetska baština u opasnosti;