Kraljevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Kraljevo
Kraljevo, spomenik na centralnom gradskom Trgu
Kraljevo, spomenik na centralnom gradskom Trgu
Zastava Kraljeva
Zastava
Grb Kraljeva
Grb
Geslo: Nama dobro a nikome zlo
Koordinate: 43°37′N 20°54′E / 43.617°N 20.9°E / 43.617; 20.9Koordinate: 43°37′N 20°54′E / 43.617°N 20.9°E / 43.617; 20.9
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Okrug Raški okrug
Vlast
 - Predsjednik općine Ljubiša Simović
Površina
 - Ukupna 1 530 km2
Visina 192 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 121.707
 - Gustoća 79.5 stanovnika/km²
 - Urbano područje 57.414
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 36000
Pozivni broj +381 36
Službena stranica kraljevo.org
Zemljovid
Kraljevo na karti Srbija
Kraljevo
Kraljevo

Kraljevo je grad u središnjem dijelu Srbije. Prema posljednjem popisu pučanstva iz 2002. godine, imao je nešto više od 57.000 stanovnika.

Kraljevo se nalazi na trima rijekama: Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici. Općina ima 121.707 stanovnika. Gradsko područje Kraljeva čini naselje Kraljevo i još 15 naselja : Adrani, Čibukovac, Grdica, Jarčujak, Konarevo, Mataruge, Mataruška Banja, Metikoš, Ratina, Ribnica, Vitanovac, Vrba, Zaklopača i Žiča.

Gradski se grb sastoji od sedam kruna, što simbolizira krunisanje sedam kraljeva u Manastiru Žiča, koji se nalazi na 5km od centra grada. Kraljevo je administrativni, gospodarski, sportski i kulturni centar uže Srbije, a također i raskrsnica važnih magistralnih pravaca. Vojna zračna baza Lađevci bi uskoro trebala dpostati civilno-vojna zračna luka, čime bi Kraljevo dobilo i vezu sa svijetom.

U Kraljevu je šport veoma razvijen, KK Sloga i KK Mašinac su članovi I košarkaške lige, čime je Kraljevo postalo jedini grad, osim Beograda, i Novog Sada koji ima 2 prvoligaša u najtrofejnijem srpskom športu. Odbojkaški klub "Ribnica" (nazvan po istoimenom dijelu grada) standardno je u I ligi.

Kraljevo posjeduje i jedini pravi autodrom za trke na kružnim stazama u Srbiji, Autodrom Beranovac na kome se tokom sezone održavaju najtjecanja u auto- i moto-sportu. U blizini je i moto-kros staza Metikoši. U Kraljevu i okolini ima mnogo kulturno-istorijskih spomenika: Gospodar Vasin konak (trenuto u posedu SPC), Manastiri Žiča, Studenica, srednjovekovni grad Maglič...

U okolini Kraljeva ima mnogo banjskih liječilišta: Vrnjačka Banja, Mataruška Banja, Bogutovačka Banja, Sirčanska Banja... Tokom cele godine se održavaju turističko-kulturne manifestacije: Kraljevačko kulturno leto, razni sajmovi, koncerti, a najveća je i najpoznatija manifestacija Veseli spust niz Ibar od Magliča do Kraljeva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Daleka povijest kraljevačkog kraja nije istražena iako logičke pretpostavke, s obzirom na geografski položaj i pojedinačna arheološka otkrića (tumuli, "bakarne strelice" itd), ukazuju na postojanje naseobine i dvije tisuće godina prije nove ere. Na osnovu rezultata dosadašnjih istraživanja najstariji tragovi materijalne kulture potiču sa neolitskih lokaliteta "Divlje polje" u Ratini i "Lađarište" u selu Vrnjci.

Vjerojatno je da je grčki utjecaj stigao do ovih krajeva još u 6. stoljeću prije nove ere (grčki šlijem, zlatni i ćilibarski nakit, keramičko posuđe) na čuvenim arheološkim nalazištima sa šireg područja Ibra i Morave (Atenica, Petrova crkva i Kruševica).

Smatra se da je Ibarska dolina, kao prirodna prometnica, dovela i Rimljane u taj kraj. Stvaranjem rimskih provincija na Balkanu teritorija današnjeg grada i okoline postaje granična zona između gornje Mezije i Dalmacije. Rimljanima su ovi krajevi bili značajni, prije svega zbog rudnog bogatstva a i zbog postojanja geotermalnih izvora. Iz antičkog perioda potječe i votivna ara posvećena Jupiteru, pronađena u gornjem Lašcu, kao i ciglarska peć otkrivena u Čibukovcu.

Srednji vijek je za kraljevačku lokalnu povijest u velikoj mjeri još u tami, iako prošlost koja se veže za ovaj kraj prelazi značaj lokalne povijesti. Prema nekim pretpostavkama, donji Ibar je "prvobitna srpska oblast", najstarija jezgra gospodarskog, društvenog i političkog života u Srba. Prva srpska država, Raška, nastaje u 11. stoljeću, a malobrojni podaci govore da je oblast Kraljeva u najaktivnijem dijelu srpske države. O tome svjedoče i brojni manastiri: Studenica (1188.) - je prijestonica i mauzolej rodonačelnika najznačajnije srpske dinastije, Stefana Nemanje; Žiča je od 1219. godine sjedište srpske autokefalne arhiepiskopije i mjesto krunidbe srpskih kraljeva; zatim Ljubostinja, Gradac, Pavlica, srednjovjekovni grad Maglič i drugi. Ovaj kraj pao je pod tursku vlast sedamdesetak godina poslije Kosovskog boja - oko 1458.-59. godine.

Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Geografija[uredi VE | uredi]

Grad Kraljevo ima oko 83.000 stanovnika, a šire gradsko područje oko 125.000. Nalazi se u centralnom dijelu Srbije, na ušću Ibra u Moravu, u kotlini između Šumadijskih, s jedne strane, i Starovlaških i Kopaoničkih planinskih masiva, s druge strane, na nadmorskoj visini od prosječnih 206 metara. Klima je umjereno kontinentalna, tako da se klimatski faktori mijenjaju, što ovisi od godišnjeg doba. Ovakva klima, a i geografski položaj uslovljava i inzolaciju - u ljetnom periodu ima prosječno 8,5 sunčanih sati dnevno, a godišnji prosjek je 5,5. Srednja godišnja temperatura u samom gradu je 11°C, ljeti oko 22°C a zimi oko 0°C (najveća ljetna temperatura, zabilježena 22. srpnja 1939., bila je 44,3°C, a najniža zimska, 13. veljače 1935. godine -25,4°C). Jak vjetar (košava) je odlika pozne jeseni, zime i ranog proljeća, a u ostalo doba godine duvaju blaži zapadni i severozapadni vjetrovi.

Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika prometna raskrsnica Srbije. Ibarska magistrala je put koji slijedi prirodni tok rijeke Ibar, prolazi kroz Kraljevo i, preko Gornjeg Milanovca i Ljiga spaja sjeverne dijelove Srbije sa Kosovom i Metohijom i Crnom Gorom. Tokom rijeke Morave prolazi put koji se pruža pravcem istok, zapad zemlje, pa se njime iz Republike Srpske i Crne Gore, preko Kraljeva, najbrže putuje do Kragujevca, Kruševca i dalje do Niša i granice sa Bugarskom. U željezničkom prometu, Kraljevo je na raskrsnici magistralnog pravca Požega - Stalać, koji povezuje pruge Beograd - Bar i Beograd - Niš, sa pravcem Beograd - Lapovo - Kragujevac - Kosovo Polje i dalje preko Makedonije za Solun.

Geografsku osobitost Kraljeva upotpunjuju i dijelovi rječnih tokova Ibra i Zapadne Morave sa pritokama. Kraljevački dio Zapane Morave ima blage padine ispresjecane potocima i rječicama, koje su u višim dijelovima obrasle listopadnom šumom, a u nižim su zasađeni voćnjaci i vinogradi. Pored same rijeke prostiru se vodoplavne, plodne ravnice pogodne za gajenje poljoprivrednih kultura. Najveća pritoka Zapadne Morave je rijeka Gruža. Rijeka Ibar, sa živopisnom kulturom, bukovima i slapovima, velikim brojem pritoka i bogatim ribljim uljem, plijeni svojom ljepotom. Atraktivnost Ibarske klisure, čije su padine strme, često oguljene i rasječene sporednim potočnim i rječnim klisurama, ogleda se u krivudavom toku rijeke. Najveći desni pritoci Ibra su Gvozdačka rijeka i Maglasica, a lijevog Studenica, Dubočica, Pivnica i Lopatnica. Sve su bistre planinske rijeke, prozirno zelenkaste boje, pune brzaka i manjih vodopada. Par kilometara prije Kraljeva, Ibar izlazi iz klisure i postepeno se smiruje, sve do ušća u Moravu. Planine koje se nalaze u okolini Kraljeva su: Goč (1. 124m), Stolovi (1. 325m), Troglav (1. 177m), Čemerno (1. 579m), Radočelo (1. 643m) i druge. Obrasle su šumom (na nižim nadnorskim visinama bukva, jela, lipa, jasen, a na višim četinari) te obiluju pašnjacima i raznovrsnim planinskim biljem.

Šport[uredi VE | uredi]

Kraljevo je grad duge sportske tradicije. Početak organiziranih aktivnosti najuspješnijih sportskih klubova Kraljeva vezan je za period poslije Drugog svjetskog rata. Tako je 1954. godine osnovano, danas najuspešnije sportsko društvo, odbojkaški klub Ribnica. Kraljevo je jedan od rijetkih gradova gde je odbojka sport broj jedan, a Ribnica je posle prvih koraka na europskoj sceni 1979. godine, danas jedini kraljevački prvoligaš koji se natjecao u Kupu Evropske odbojkaške konfederacije. Nogomet je najpopularniji i najmasovniji sport kojim se u Kraljevu organizovano bavi oko tisuću nogometaša u pedesetak klubova koje se natječu u više liga. Uspjesi kraljevačke košarke vezuju se za klubove Sloga i Mašinac. Sreten Dragojlović, Dragan Todorić, Ljubodrag Simonović i Vlade Divac samo su neka od poznatih košarkaških imena koja su ponikla u hali kraj Ibra. 1998. godine se navršava pedeset godina postojanja Sloge koja se nekoliko godina natjecala u Prvoj saveznoj ligi bivše Jugoslavije, tada najjačem evropskom nacionalnom šampionatu. Momentalno, Sloga igra u Prvoj ligi. Košarkaski klub Mašinac je za vrlo kratak vremenski period prošao put od osnivanja do Prve lige.

Od 1984. godine do danas popularni "Studenti" su bili najuspešniji u Regionalnoj, Drugoj Srpskoj, Jedinstvenoj Srpskoj i Drugoj ligi, da bi dve godine bili članovi Prve lige. Pored ovih, najpopularnijih sportova, u gradu egzistira i veliki broj drugih sportskih kolektiva koji ne samo da ne zaostaju, već su neki od njih po uspješnosti u samom vrhu sporta Srbije i Jugoslavije. Tako karate klub "Sloga" već godinama u Kraljevo donosi medalje sa natjecanja širom svijeta. To je stabilan prvoligaš u kome trenira i nekoliko reprezentativaca Srbije, a posebnu pažnju zaslužuje Ivan Matić, svjetski šampion i jedan od najboljih karatista u zemlji. Slično je i sa džudo klubom "Mašinac". članica ovog kluba, Marija Dragović postala je svjetska prvakinja u sambou na nedavno održanom Prvenstvu svijeta u Novom Sadu. Svojim radom ističu se i članovi kajak kluba "Ibar" koji su nedavno proslavili 50-to godišnjicu uspešnog rada. Kajakaš "Ibra", Goran Jovanović najuspešniji je sportista Kraljeva za 1997. godinu. Solidne rezultate beleže i kik bokseri "Kraljeva", jednog od najperspektivnijih klubova u zemlji, a boje grada uspešno brane i šahovski klub "Sloga", rukometni klub "Metalac", kuglaski klub "Ibar", atletski klub "Metalac", biciklistički klub "Metalac", klub ekstremnih sportova "Baunti", bokserski klub "Metalac", smučarski klub "Goc", auto-moto klub "Nagrada Kraljeva", stonoteniski klub "Metalac", aero klub "Mihajlo Petrović", paraglajding klub "Eol" ...Teniski klub "Kraljevo"je zabeležio dobre rezultate...