Krater Chicxulub
Krater Chicxulub je drevni udarni krater, koji se nalazi na poluotoku Yucatán (Meksiko). Nalazi se blizu mjesta Chicxulub, po kojem je i dobio ime. Promjer kratera je 180 km, a dubina[sadašnja?] 900 m. Smatra se jednim od najvećih udara nebeskih tijela u povijesti Zemlje. Smatra se da je udarni asteroid, koji je stvorio krater, imao promjer najmanje 10 kilometara.
Krater Chicxulub je otkrio geofizičar Glen Penfield, koji je radio na poluotoku Yucatan u potrazi za nalazištima nafte 1970-tih. U početku, Glen Penfield nije bio u mogućnosti da potvrdi da se radi o udarnom krateru, te je bio odustao od daljnje potrage. Dokazi o udaru nabeskih tijela su udarni kvarc, tektit i gravitacijske anomalije.[2]
Kasniji dokazi su potvrdili da se udar dogodio prije otprilike 65 milijuna godina, na kraju geološkog razdoblja Krede. Taj udar znanstvenici povezuju s masovnim izumiranjem dinosaura. U svibnju 2010. grupa od 41 znastvenika je nakon 20 godina rada objavila da jedino uvjerljivo objašnjenje za izumiranje dinosaura je katastrofa nastala nakon udara golemog asteroida Chicxulub. Znanstvenici su, u tekstu objavljenom u časopisu Science Journalu, odbacili druge teorije, kao masovne vulkanske erupcije, nakon provjere podataka dobivenih u 20 godina paleontološkog, geokemijskog, klimatskog, geofizičkog i sedimentološkog istraživanja o stravičnom događaju koji je označio kraj dinosaura.[3]
Prvi udar asteroida uzrokovao je velike požare, stravične potrese, ogromna klizišta koja su proizvela cunamije. Konačno, udar je prouzročio globalnu zimu koju su uspjeli preživjeti samo rijetki hladnokrvni organizmi. Znanstvenici su istraživanjem potvrdili kako je jedinstveni sloj krhotina po sastavu povezan sa stijenama koje se mogu naći oko područja sudara. Također su potvrdili da je velika količina minerala koji nastaju kad stijene nešto udari pri velikoj brzini, prisutna u stijenama diljem svijeta.[4]
Konkurentska teorija tvrdi da je izumiranje dinosaura uzrokovano serijom supererupcija vulkana na području Indije, koje su trajale oko 1,5 milijuna godina. Te su erupcije stvorile preko milijun kubičnih kilometara lave, za koju se smatralo da je pridonijela hlađenju atmosfere i globalnim kiselim kišama. Znanstvenici su zaključili da te erupcije nisu bile dovoljno značajne da bi uzrokovale masovno izumiranje dinosaura.[5]
- ↑ "PIA03379: Shaded Relief with Height as Color, Yucatan Peninsula, Mexico" [1], work=Shuttle Radar Topography Mission, publisher=NASA, 2010.
- ↑ [2] "Dinosauri (ipak!) nastradali od asteroida", Zvjezdarnica.com, 2011.
- ↑ Schulte Peter, Alegret Laia, Arenillas Ignacio Arz, Jose A., Barton Penny J., Bown Paul R., Bralower Timothy J., Christeson Gail L., Claeys Philippe, Cockell Charles S., Collins Gareth S., Deutsch Alexander, Goldin Tamara J., Goto Kazuhisa, Grajales-Nishimura José M., Grieve Richard A. F., Gulick Sean P. S., Johnson Kirk R., Kiessling Wolfgang, Koeberl Christian, Kring David A., MacLeod Kenneth G., Matsui Takafumi, Melosh Jay, Montanari Alessandro, Morgan Joanna V., Neal Clive R., Nichols Douglas J., Norris Richard D., Pierazzo Elisabetta, Ravizza Greg, Rebolledo-Vieyra Mario, Uwe Reimold Wolf, Robin Eric, Salge Tobias, Speijer Robert P., Sweet Arthur R., Urrutia-Fucugauchi Jaime, Vajda Vivi, Whalen Michael T., Willumsen Pi S.: "The Chicxulub Asteroid Impact and Mass Extinction at the Cretaceous- Paleogene Boundary", journal = Science, 2010. [3] "Znanstvenici potvrdili: dinosaure ubili meteori", Index.hr, 2011.
- ↑ [4][neaktivna poveznica] "Udarni krateri", Astronomska sekcija - Fizikalno društvo Split, 2010.
- ↑ [5] Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2011. (Wayback Machine) "Nova teorija o izumiranju dinosaura", Korzo.net, 2011.