Kreditna institucija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kreditna institucija je pravna osoba čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.

Ovako definiran pojam obuhvaća široki opseg različitih vrsta financijskih institucija: banke, stambene štedionice, zadružne banke i druge institucije, ovisno o specifičnostima zakona u pojedinim zemljama.

Kreditna institucija vs. banka[uredi VE | uredi]

Pojam "kreditna institucija" karakterističan je za zakonodavstvo Europske Unije (osnovni propis koji regulira poslovanje kreditnih institucija jest "Direktiva 2006/48/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija") i u pravilu se koristi samo u zakonskim ili podzakonskim propisima. [1] U literaturi se ovaj termin rijetko koristi, a umjesto njega koristi se termin "banka". Prema tome, iako je kreditna institucija nominalno širi pojam od banke, u literaturi se oni praktično mogu smatrati sinonimima.

Kreditne institucije u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Budući da je Hrvatska u procesu usklađivanja svojeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske Unije, pojam "kreditna institucija" implementiran je 2008. godine u hrvatsku bankovnu regulativu Zakonom o kreditnim institucijama.

U Hrvatskoj postoje tri vrste kreditnih institucija:

  • banke,
  • štedne banke i
  • stambene štedionice.

Banke[uredi VE | uredi]

Banke su institucije koje primaju depozite (i druga povratna sredstva) te odobravaju kredite, a pored toga, ovisno o odobrenju dobivenom od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati i različite financijske usluge:

  • otkup potraživanja (faktoring)
  • financijski najam
  • izdavanje garancija i drugih jamstava
  • trgovanje financijskim instrumentima za svoj račun i za račun klijenta
  • platne usluge
  • usluge vezane uz kreditiranje (npr. prikupljanje i analiza podataka)
  • izdavanje drugih instrumenata plaćanja
  • iznajmljivanje sefova
  • posredovanje na novčanom tržištu
  • sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata
  • upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
  • poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
  • savjetovanje pravnih osoba
  • izdavanje elektroničkog novca
  • investicijske i pomoćne usluge na tržištu kapitala
  • poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja
  • upravljanje platnim sustavima. [2]

Štedne banke[uredi VE | uredi]

Štedne banke su kreditne institucije koje u usporedbi s bankama imaju sužen obuhvat usluga koje smiju obavljati:

  • izdavanje garancija ili drugih jamstava
  • kreditiranje, uključujući odobravanje potrošačkih i hipotekarnih kredita
  • trgovanje za svoj račun instrumentima tržišta novca i stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
  • platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima
  • usluge povezane s poslovima kreditiranja
  • obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja
  • izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima
  • iznajmljivanje sefova
  • posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu.

U usporedbi s bankama štedne banke ne smiju obavljati usluge investicijskog bankarstva, ne smiju pružati usluge platnog prometa u inozemstvu i ne smiju trgovati izvedenim financijskim instrumentima. [2]

Stambene štedionice[uredi VE | uredi]

Stambene štedionice su kreditne institucije koje prikupljaju depozite od fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba stambenih štedišta odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području Republike Hrvatske.[3]

S obzirom na različiti obuhvat poslova koje mogu obavljati, kreditne institucije imaju različite minimalne iznose temeljnoga kapitala. Banke moraju imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 40 milijuna kuna, štedne banke u iznosu od najmanje 8 milijuna kuna, a stambene štedionice u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna.[2]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Direktiva o kapitalnim zahtjevima 2006/48/EC, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2006L0048:20100330:EN:PDF, dostupno na: 17. siječnja 2011.
  2. 2,0 2,1 2,2 Zakon o kreditnim institucijama, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-kreditnim-institucijama-zadnji-31-12-2009.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.
  3. Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-stambena-stednja/zakon-o-stambenoj-stednji-i-drzavnom-poticanju-stambene-stednje-, dostupno na: 17. siječnja 2011.