Krndija (Punitovci)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Krndija
Krndija na karti Hrvatska
Krndija
Krndija
Krndija na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska županija
Općina/Grad Punitovci (grb).gif Punitovci
Najbliži (veći) grad Đakovo
Nadmorska visina 95 m
Zemljopisne koordinate 45°27′07″N 18°22′52″E / 45.452°N 18.381°E / 45.452; 18.381Koordinate: 45°27′07″N 18°22′52″E / 45.452°N 18.381°E / 45.452; 18.381
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 96
 - Broj domaćinstava 33
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 64
 - Broj domaćinstava 26
Pošta 31424 Punitovci
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka DJ
Krndija na karti Osječko-baranjska županija
Krndija
Krndija
Krndija na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Krndija (njemački: Kerndia) je naselje u općini Punitovci u Osječko-baranjskoj županiji.

Krndija: Katolička crkva Uzvišenje sv. Križa.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo je osnovano 1883. Nijemci dolaze na poziv biskupa đakovačkog Josipa Jurja Strossmayera većinom iz Bačke. Novi doseljenici donose sa sobom nova zanatske vještine, a posebno su se iskazali pri isušivanju močvarnoga zemljišta oko rijeke Vuke i pretvaranju u plodne oranice. Počinju graditi kuće sa velikim prozorima i vratima zbog prolaska svjetlosti, te sa dvorišnim kapijama i širokim šorovima uz drvorede najčešće duda, lipe ili bagrema. Ove stilove gradnje domaće stanovništvo brzo preuzima. Također donose nove biljke, nova jela i prva industrijska postrojenja tipa mlinovi, ciglane, kudeljare, pivovare i dr. Selo brzo napreduje i broj stanovnika sredinom 30-tih godina prošlog stoljeća iznosi oko 1500, a koji žive u 15 ulica. Međuvremenu mještani grade crkvu, školu, veliku salu, upravnu zgradu, a među prvima u ovom dijelu Slavonije imaju i kino dvoranu. Do Drugoga svjetskoga rata Krndija je bila jedno od najvećih naselja na području Hrvatske naseljena Nijemcima. Teška vremena za selo dolaze krajem Drugog svjetskoga rata kada su nove vlasti pripisale kolektivnu krivnju svim pripadnicima njemačke nacionalnosti bez obzira na starost i spol, te je svima oduzeta imovina i sva građanska prava, te su svi deportirani u logore. Na području sela formiran je jugokomunistički Logor Krndija, gdje mnogi mještani umiru zbog nehumanih uvjeta, nedostatka hrane, raznih bolesti uzrokovanih pomanjkanjem higijene, teškog fizičkog rada, hladnoće i dr., te u nekoliko slučajeva ubijanja.[1] Logoraše su pokapali na mjesnom groblju, mnogi i bez nadgrobnih oznaka ili natpisa. Po logoraše dolaze seljaci iz okolnih sela i koriste ih kao radnu snagu za razne poljoprivredne poslove, odnosno iznajmljuju ih za rad i to plaćaju logorskoj upravi. Mnogi seljaci, prema iskazima i sjećanjima logoraša, iskazali su razumijevanje i dali im pomoć u hrani i odjeći. Nakon ukidanja logora u ljeto 1946. preživjeli logoraši koji nisu oslobođeni bivaju prebačeni u druge logore. Oni koji su oslobođeni ostaju raditi na okolnim poljoprivrednim dobrima ili odlaze u Austriju ili Njemačku, a selo koloniziraju novi stanovnici srpske nacionalnosti.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]


  • Napomena: Krndija se iskazuje kao naselje od 1890.

Crkva[uredi VE | uredi]

1937. završena je izgradnja crkve koja je posvećena Uzvišenju Svetog Križa. Crkva i zvonik su krajem Drugog svjetskog rata teško oštećeni, te je crkva kasnije služila obližnjem poljoprivrednom kombinatu kao skladište za žitarice i umjetno gnojivo. Na poticaj protjeranih nekadašnjih stanovnika njemačke nacionalnosti i nekoliko donatora na čelu sa Georgom Pek iz obližnjih Potnjana, crkva je obnovljena 2003. Prvu Sv. misu u obnovljenoj crkvi vodio je mnsg Marin Srakić nadbiskup đakovačko-osječki. Zbog malog broja stanovnika misna slavlja u današnje vrijeme obavljaju se svega nekoliko puta godišnje.[3] Crkva pripada danas katoličkoj župi sv. Ladislava kralja u Punitovcima, te čepinskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije. Crkveni god ili kirvaj slavi se 14. rujna.

Spomen obilježje[uredi VE | uredi]

Krndija: Spomenik žrtvama logora 1945.-1946.

U logoraškom dijelu mjesnog groblja podignuto je spomen obilježje stradalim žrtvama logora Krndija 1945. - 1946., koje je otkriveno 7. listopada 1999.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

O vremenu provedenom u logoru nastalo je nekoliko pjesama većinom tužbalica na hrvatskom i njemačkom jeziku koje su većinom logorašice pjevale navečer i tokom noći. Najpoznatija je "Krndija je žicom opletena" koju je zabilježio etnokoreolog Josip Vinkešević iz Đakova, te sličnu pjesmu bez naslova po sjećanju bivšeg logoraša, koji je kao dijete bio u logoru, Tomislava Wittenberga iz Požege[4] .Obje verzije pjesama su obradili, uglazbili i izvode lokalni tamburaški sastavi.

Sport[uredi VE | uredi]

NK Proleter Krndija -djelovao sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ostalo[uredi VE | uredi]

U selu 1986. snimljen je film "Obećana zemlja" u režiji Veljka Bulajića, sa temom dolaska poslijeratnih kolonista i kolektivizacije.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]Vladimir Geiger:O PROGONU NJEMAČKE MANJINE U TITOVOJ JUGOSLAVIJI
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  3. [2]Krndija-crkva-u-kojoj-su-drzali-gnojivo-vapi-za-obnovom/
  4. [3]Krndija-cijelo-selo-ogradili-zicom-i-napravili-logor-u-logoru-krndija-od-gladi-bolesti-i-napornog-rada-umirali-starci-zene-i-djeca/


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Krndija (Punitovci) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.