Krnjeza

Izvor: Wikipedija
Krnjeza
Položaj
Države
Fizikalne osobine
Duljinaoko 1 km
Plovna od – do-
Tok rijeke
Izvor408 mnv
ispod Krnješke glave
Ulijeva se uKrupu

Krnjeza je rijeka u Hrvatskoj. Desna je pritoka rijeke Krupe, koja se ulijeva u donju Zrmanju.

Osnovni podatci[uredi | uredi kôd]

Krnjeza je kratka krška rijeka koja teče kroz Bukovicu. Duga je manje od jednog kilometra i suha je većinu godine.

Izvor Krnjeze[uredi | uredi kôd]

Izvor Krnjeze dubok je 106 metara i ubraja se među deset najdubljih krških izvora u Hrvatskoj. Rijeka izvire iz ogromne spilje.

Hidrologija[uredi | uredi kôd]

U Krnjezu se slijeva voda s Crnopca i Gračačkog polja. Izvor Krnjeze nalazi se na 408 metara nadmorske visine, podno Krnješke glave, na obroncima Crnopca. Korito se napuni samo za velikih voda, odnosno naglog topljenja snijega i velikih oborina. U gornjem dijelu Krnjeza protječe kroz 300 metara duboki kanjon. Nakon 600 metara ukupnog toka ulijeva se u Krupu. Voda je iznimno bistra i čista te je izvrsna za piće.

Živi svijet[uredi | uredi kôd]

U Krnjezi obitavaju primorski peš (Cottus ferrugineus) i zrmanjski klen (Squalius zrmanjae). Obje vrste su endemi Jadranskog sliva.

Istraživanja[uredi | uredi kôd]

  • 1966. prvi dolazak speleologa Mladena Garašića, kada visoka voda sprečava ulaz u izvor-spilju.
  • 1968. Mladen Garašić, Davor Pavuna, Srđan Novak i Slavko Vrkljan ušli su izvor-spilju.
  • 2000. Tihomir Kovačević, Zdravko Međimurac i Ozren Međimurac ulaze u spilju do sifona.
  • 2003. u predekspedicijskim akcijama za Međunarodnu speleoronilačku ekspediciju "Rakovica 2003" Alan Kovačević, Petra Kovač Konrad i Slobodan Meničanin zaronili do 32 metra. Na spomenutoj ekspediciji rone Alan Kovačević (32 m), Tihomir Zubak (32m) i Tihomir Kovačević (12 m). Voditelj ekspedicije bio je Tihomir Kovačević iz Dinarida - Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF).
  • 2008. Tihomir Kovačević iz DDISKF-a organizira Međunarodnu speleoronilačku ekspediciju “Zrmanjin buk 2008” na kojoj je Luigi Casati ronio do 98 metara dubine. Asistirao mu je Alen Milošević do 20 metara dubine u prvom sifonu. Budući da se zbog suše voda povukla 6 metara ispod praga izviranja, prava dubina izvora je 106 metra. Skicu izvora načinio je Luigi Casati.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Kovačević, Tihomir. (2012) Tajne jezera Sinjac i izvora Krnjeze, Hrvatska vodoprivreda, lipanj / kolovoz 2012, str. 101 - 104
  • Kovačević, Tihomir. (2016) Krnjeza - skriveno blago obrovačkog kraja, Scubalife, lipanj 2016, str 36 - 51
  • Kovačević, Tihomir. (2003) Velebitu u pohode kroz izvore Zrmanje, Arena 2233/2003, str 59 - 61
  • Kranjčev, Radovan. (2004) Krnjeza - dragulj Bukovice, Hrvatska vodoprivreda, 13, 136, str. 62 - 63