Kromosfera

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sunce promatrano kroz H-alfa filter.
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999.

Kromosfera je sloj Sunčeve atmosfere, iznad fotosfere i visok je oko 2 000 kilometara. Gustoća se dosta mijenja po visini, od 2 ∙ 10-4 kg/m3 u blizini fotosfere do 1 ∙ 10-11 kg/m3 u blizini prijelaznog područja s koronom.[1] Iz još nepoznatog razloga, temperatura kromosfere je veća od fotosfere, koja je bliza središtu Sunca. Dok se temperature fotosfere kreću izmedu 4 000 i 6 400 K, temperature kromosfere se kreću od 4 500 do 20 000 K. [2][3]

Ime fotosfere (doslovno obojena kugla), dolazi od crvenkaste boje, jer u spektru svjetlosti prevladava crvena H-alfa spektralna linija vodika. Crvena boja se može vidjeti direktno bez teleskopa, za vrijeme pomrčine Sunca. Normalno se fotosfera ne može vidjeti zbog jake svjetlosti fotosfere, pa treba koristiti filtere sa uskim pojasem ili uskopojasne filtre koji pokrivaju H-alfa spektralnu liniju. Tada se mogu vidjeti prominencije (pramenovi), a i koronalne izbačaje masa.

Za kromosferu su najznačajnije osobine spikule (bodlje), duge tanke cjevčice sjajnog plina, koje izgledaju kao vlati trave koja rastu iz fotosfere ispod. Spikule se dižu do vrha kromosfere i nakon 10 minuta padaju nazad. Postoji i nešto drukčiji oblik spikula, koje liče više na pramenove i traju duplo duže.

Ipak, najspektakularnija pojava su Sunčeve prominencije, koje se dižu kroz kromosferu i kao svjetleći pramenovi mogu dostignuti i 700 000 km u Sunčevoj atmosferi.

Iznad kromosfere se diže prijelazno područje, gdje se temperature naglo dižu do korone, od nekih 20 000 K do skoro 1 000 000 K. Iznad kromosfere se izdižu spikule kojima se zvjezdana tvar prenosi u koronu. [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab.
  2. The Sun - Introduction
  3. World Book at NASA - Sun
  4. kromosfera, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.