Prijeđi na sadržaj

Kronecker-Capellijev teorem

Izvor: Wikipedija

U linearnoj algebri, Kronecker-Capellijev teorem daje nužan i dovoljan uvjet da bi sustav linearnih jednadžbi imao rješenje.[1]

Naime, ako je matrica sustava, stupčana matrica nepoznanica te matrica slobodnih članova, tada se sustav može zapisati u obliku .

S označimo matricu , tj. matricu kojoj smo dobili dodavajući stupac matrici . Takvu matricu nazivamo proširenom matricom sustava. Tada teorem kaže da ovaj sustav ima rješenje ako i samo ako je rang proširene matrice sustava jednak rangu matrice sustava.[2]

Dokaz

[uredi | uredi kôd]

Neka sustav koji proučavamo ima jednadžbi s nepoznanica. Nadalje, neka je kanonska (standardna) baza prostora . Slika operatora , razapeta je vektorima . Prema tome, vektor bit će u slici ako i samo ako ga možemo prikazati kao linearnu kombinaciju vektora , odnosno kao linearnu kombinaciju stupčanih matrica , odnosno ako i samo ako je zadnji stupac matrice linearna kombinacija ostalih stupaca matrice , a to su, ustvari, stupci matrice . Kako je rang matrice broj linearno nezavisnih stupaca matrice, tvrdnja je dokazana.

Dakle, u slučaju da je

  • , zadnji se stupac ne može prikazati kao linearna kombinacija stupaca od pa sustav nema rješenja.
  • Ako je pak , po Kronecker-Capellijevu teoremu sustav ima rješenja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kroneckerova verzija ovoga teorema sačuvana je u njegovim bilješkama s predavanja na Sveučilištu u Berlinu iz perioda od 1883. do 1891. godine.

Leopold Kronecker, 1865.

S druge strane, A. Capelli bio je prvi koji je iskazao teorem u današnjoj formi, rabeći termin "rang matrice".[3]

U nekim državama ovaj teorem je poznat i pod nazivima Rouché-Capellijev teorem, Rouché-Fontenéov teorem te kao Frobeniusov teorem.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kronecker-Capellijev teorem
  2. Ljiljana Arambašić, Linearna algebra, Element, Zagreb, 2021.
  3. Kronecker-Capelli theorem