Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1994.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Grčki ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias izjavio jučer novinarima u Ateni da je moguć skori susret Tuđman i Milošević u Grčkoj.[1]
  • Predsjednik samozvanog parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik nagovijestio mogućnost organiziranja referenduma o mirovnom planu kontaktne skupine, javlja France presse.[1]
  • Nakon što je Milošević prihvatio mirovni plan kontaktne skupine, Vuk Drašković je kao prvi od oporbenih vođa podržao srbijanskog predsjednika, dok ga je Vojislav optužio za izdaju i kapitulaciju.[1]
  • Bivši čuvar logora Sušica u blizini Vlasenice izjavio za New York Times da su egzekucije nad Muslimanima u tom logoru provođene svake noći, a zapovjednik mu je bio major jugoslavenske vojske.[1]

2. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • - U Mostaru, nakon deset dana uprave nad tim gradom, Hans Koschnik imenovao Savjetodavno vijeće od 15 članova - pet Hrvata, pet Muslimana i pet ostalih narodnosti.[Koschnik 1994.?][1]

3. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatski prognanici, uz dosadašnji sedam prijelaza u UNPA pod nadzor MUP-a Hrvatske predali još pet prijelaza.[1]
  • Plave kacige napuštaju Bosnu u roku od tri mjeseca, objavljuje talijanski dnevnik Repubblica izjavu zapovjednika UN u BiH generala Michaela Rosea, koji tvrdi da mu je to priopćio Boutros Ghali.[1]

4. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Glasnogovornik mirovnih snaga u Sarajevu Rob Annik izjavio da zapovjednik UNPROFOR-a za BiH general Michael Rose nije dobio nikakvu zapovijed za povlačenje plavih kaciga iz BiH, kao što je jučer pisala Repubblica.[1]
  • General Tihomir Blaškić preuzeo zapovjedništvo nad HVO-om od generala Milivoja Petkovića, priopćio u Posušju ministar obrane HR Herceg-Bosne Vladimir Šoljić.[1]
  • List The Times piše što sadržava novi Nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti, u kojem se definiraju nove sankcije prema Srbima zbog odbijanja mirovnog plana za BiH.[1]
  • Vlada SRJ odlučila prekinuti političke i gospodarske odnose sa samoproglašenom republikom srpskom u BiH, javlja Tanjug.[1]
  • Na Palama parlament bosanskih Srba odlučio ne prihvatiti mirovni plan, već najavio referendum o planu za 27. i 28. kolovoza.[1]

5. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Nova etnička čišćenja iz Bosanske krajine, u Ivanić-Gradu prihvaćeno 128 Bošnjaka i Hrvata.[1]
  • Nastavlja se prisilna mobilizacija Hrvata u Armiju BiH, iako je dogovoreno u federalnom vrhu da oni mogu biti mobilizirani samo u HVO.[1]
  • U izvještaju Tadeusza Mozowieckog mostarski Hrvati optuženi da nastavljaju s jednim oblikom 'obazrivog etničkog čišćenja' prema Muslimanima, koji teži za preseljavanjem Muslimana iz zapadnog u istočni Mostar, javlja agencija France presse.[1]
  • Bosanski Srbi danas ujutro, oko 3,50 sata, oteli teško oružje koje su čuvali ukrajinski pripadnici plavih kaciga na Ilidži kod Sarajeva.[1]
  • SRJ prekinula telefonske veze s bosanskim Srbima, javlja agencija Reuter.[1]
  • Hrvatska Vlada smatra nedavnu odluku beogradskih vlasti o prekidu svih političkih i gospodarskih veza s vodstvom bosanskih Srba malim korakom u pravom smjeru, ali i vrlo nedostatnim, jer nisu prekinule veze sa svojim podjednako ratobornim štićenicima na okupiranom području Hrvatske.[1]
  • U Kninu razgovarali šef hrvatskog izaslanstva za pregovore s pobunjenim Srbima Hrvoje Šarinić i savjetnik predsjednika Tuđmana za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić s Borislavom Mikelićem i Milanom Babićem, predstavnicima pobunjenih Srba.[1]

6. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Predsjedničko vijeće HR Herceg-Bosne, na svojoj sjednici u Mostaru, ustvrdilo da je bilo prisilnog mobiliziranja Hrvata u Armiju BiH na prostorima Tuzle, Zenice, Žepče i Usore, te upozorilo da se s tim mora prekinuti.[1]
  • Nakon što je UNPROFOR zaprijetio novim napadima NATO-vih zrakoplova na srpske položaje u okolici Sarajeva, bosanski Srbi pristali vratiti pet komada teškog oružja koje su noć ranije oteli na Ilidži, izjavio glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Rob Annik.[1]
  • NATO-zrakoplovi napali njihove snage u blizini Sarajeva, ali da su pogodili samo jedan stari kamion.[1]
  • Službeni predstavnik PTT-a SRJ opovrgao tvrdnje Reutera da je Beograd prekinuo telefonske veze s republikom srpskom, već je objasnio da su u prekidu samo neke linije zbog tehničkih teškoća.[1]

10. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Na Brijunima predsjednik Tuđman primio u privatni posjet mađarskog predsjednika Arpada Goncza.[1]
  • Peti korpus Armije BiH i HVO sasvim potisnuli Abdićevu vojsku i izbili na granicu s Hrvatskom. Oslobođeno 30 sela Cazinske krajine, a stanovništvo u panici bježi na okupirano područje Hrvatske.[1]
  • Ako pobunjeni Srbi u Hrvatskoj ne pristanu na rješenje pregovorima, Zagreb prijeti novim ratom, piše bečki Der Standard.[1]

11. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Ovomjesečni predsjednik Vijeća sigurnosti, ruski veleposlanik Jurij Voroncev, uputio usmeni ukor Hrvatskoj zbog nesporazuma s UNPROFOR-om, tj. zbog ometanja kretanja plavih kaciga.[2]
  • Rusija je uvjerila Miloševića da odustane od svog sna o 'velikoj' Srbiji, piše dopisnica The Timesa iz Moskve Eve-Ann Prentice, navodeći neimenovani izvore bliske vladi.[2]
  • Koshnik će europeizirat Mostar, rekao novinarima u španjolskoj bazi UNPROFOR-a u zapadnom Mostaru Javier Solana, ministar vanjskih poslova Španjolske, koji je razgovarao i s predsjednikom Federacije BiH Krešimirom Zubkom.[2]
  • Čelnici Srpske pravoslavne crkve, koji su se jučer sastali u Beogradu, traže izmjenu zemljovida sadržanog u mirovnom planu kontaktne skupine za BiH, javlja France presse.[2]
  • Potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić izjavio u intervjuu za BBC da je zapovjednik UNPROFOR-a za BiH general Michael Rose učinio strašnu pogrešku kad je zaprijetio zračnim udarima srpskim snagama i Armiji BiH, jer za nju nema ovlasti.[2]

12. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN, u kojoj se traži da Hrvatska otvori svih 19 putova za potrebe UNPROFOR-a, hrvatska Vlada ocijenila kao neprimjeren pritisak na Hrvatsku.[2]
  • Bosanski Srbi ponovno oteli dio teškog oružja iz jednog skladišta u blizini Sarajeva koje je pod nadzorom UNPROFOR-a, rekao glasnogovornik mirovnih snaga u BiH Rob Anik.[2]
  • Američki Senat izglasao prijedlog o ukidanju embarga na uvoz oružja u BiH nakon 15. listopada, ako Srbi do tog datuma ne prihvate mirovni plan, a podržava ga i predsjednik Clinton.[2]
  • U prometnoj nezgodi u Sloveniji poginuo dr. Nikola Novaković, koji je u studenom 1989. u domovini postao prvi predsjednik obnovljene Hrvatske seljačke stranke.[2]

13. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Vijeće sigurnosti UN raspravljalo o pismu predsjednika Tuđmana, u povodu granatiranja dubrovačkog aerodroma od Karadžićevih Srba, te ga osudilo i upozorilo na svu opasnost toga napada na Republiku Hrvatsku.[2]
  • Hrvatska Vlada zatražila od predstavnika Zajednica prognanika Hrvatske da predaju i preostale blokirane prijelaze u UNPA-područja pod nadzor Ministarstava unutarnjih poslova.[2]
  • Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović jučer izjavio da ne kani početi političke pregovore s Fikretom Abdićem.[2]
  • Srbi su izazvali u tri navrata teške incidente oko skladišta teškog oružja u okolici Sarajeva koje čuva UNPROFOR, rekao novinarima njegov glasnogovornik Rob Annik.[2]
  • Rusija pokušava spriječiti jačanje sankcija protiv SRJ, jer se vlada u Beogradu ogradila od bosanskih Srba i Rusija će učiniti sve kako bi spriječila donošenje nove rezolucije u Vijeću sigurnosti, javlja moskovska agencije Interfax.[2]

14. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle preuzeo ulogu posrednika između Miloševićeva i Karadžićeva režima, a pravoslavni episkopi u BiH vjeruju da će on uspjeti pomiriti zavađenu braću u Beogradu i na Palama jer ona šteti srpskoj stvari, javlja IKA iz Beograda.[2]

15. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U povodu smrti glavnog tajnika NATO-a Manfreda Woernera, predsjednik Tuđman uputio brzojav sućuti njegovoj supruzi.[2]

16. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Završena prognanička akcija blokade UNPROFOR-a, hrvatski prognanici danas napustili i preostale kontrolne točke UNPROFOR-a, ostavljajući ih nadzoru hrvatske Vlade i MUP-a.[2]
  • U Travniku, prepunom izbjeglica, na štetu Hrvata drastično se promijenila etnička slika dolaskom 30.000 muslimanskih izbjeglica iz Sjeverozapadne Bosne.[2]
  • Uspostavljen humanitarni zračni most nad Sarajevom nakon 27 dana gotovo neprestanog prekida.[2]
  • The Sunday Times piše kako je američki predsjednik Clinton naložio CIA-i i Pentagonu da pripreme tajni plan za naoružavanje bosanskih Muslimana i njihovo vojno obrazovanje, kako bi se utjecalo na drukčiji ishod rata u bivšoj Jugoslaviji.[2]
  • SAD nisu zadovoljne provedbom beogradske blokade bosanskih Srba, jer ona nije posve provedena, a kako je rekao glasnogovornik State Departmenta Michael McCurry, očito je da srpska granica propušta na mnogim mjestima.[2]
  • Slovenska tvrtka Krka iz Novog Mesta izvozi u SRJ, potvrdio jugoslavenski ministar za poljoprivredu dr. Koviljko Lovre.[2]

18. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Trebinjski Srbi, unatoč svih dosadašnjih upozorenja, ponovno, danas ujutro, u dva navrata, ispalili sedam topničkih projektila iz BiH na šire područje Čilipa u Konavlima.[2]
  • Armija BiH uputila ultimatum Fikretu Abdiću da se njegove postrojbe u roku od sedam dana moraju svrstati pod zapovjedništvo Vlade u Sarajevu, rečeno na konferenciji za novinare UNPROFOR-a u Sarajevu.[2]
  • UNPROFOR oštro prosvjedovao kod hrvatske Vlade zbog nazočnosti pripadnika hrvatske policije unutar zone razdvajanja na kontrolnoj točki Lipovac, što predstavlja kršenje Zagrebačkog sporazuma.[2]
  • Naprosto je utopijski opasno zahtijevati od Hrvatske da se ne definira kao nacionalna, nego kao građanska država, rekao u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju francuski filozof i pisac Alain Finkelkraut.[2]

19. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Izaslanstvo Sabora, koje vodi predsjednik dr. Nedjeljko Mihanović, otputovao u SAD na proslavu 100. obljetnice Hrvatske bratske zajednice.[2]
  • Obznanjen program posjeta Svetog Oca Zagrebu, 11. rujna Papa će se sastati s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom.[2]
  • U Sarajevu ponovno zatvoren humanitarni zračni most, dok se ne utvrdi koja je strana ispalila minobacačku granatu na aerodrom.[2]
  • U sjedištu svjetske organizacije u New Yorku objavljeno da će predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman govoriti pred Generalnom skupštinom UN 28. rujna.[2]

20. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Tuđman primio na Brijunima posebnog izaslanika glavnog tajnika UN Akashija, a razgovori vođeni o problemima UNPROFOR-a i reintegraciji hrvatskih područja pod zaštitom mirovnih snaga u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske u duhu rezolucija 769 i 871 Vijeća sigurnosti.[2]
  • U Kiseljaku kanadski plavci upali sa šest transportera na privatni posjet Hrvata Zvonka Markovića, uhitili ga, svezali i tukli do besvijesti. Hrvatska strana uputila oštar prosvjed generalu Roseu zbog vandalskog i nasilničkog ponašanja pripadnika UNPROFOR-a.[2]
  • Akcija Tuka: hrvatska vojska i policija zaustavili kolonu izbjeglica i pripadnika Abdićeve vojske koje je UNPROFOR propustio iz AP Zapadne Bosne, a koji su se zaputili preko okupiranog teritorija RH ka Karlovcu. Izbjeglice su se smjestile na Turnju i uz cestu.Borna Marinić: Kako su hrvatski specijalci i vojska obranili Karlovac od izbjeglica iz Bosne – Akcija „Tuka“ Domovinski rat. 20. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.[2]

21. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Snage bosanske Vlade danas ušle u Veliku Kladušu, sjedište Fikreta Abdića i njegove paradržavice Autonomne pokrajine Zapadne Bosne. U kilometarskoj koloni 60.000 ljudi bježi pred Armijom BiH u Hrvatsku.[3]
  • Pobunjeni hrvatski Srbi jučer su na Prukljanskom jezeru zločinački ubili starog ribara Antu Lokasa iz Rasline.[3]

22. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Poslije pada Velike Kladuše, nepregledna kolona ljudi i vozila na cesti prema Karlovcu - više od 30.000 izbjeglica ne želi natrag u Bosnu.[3]
  • Predsjednik Tuđman i ministar Granić primili na Brijunima dosadašnjeg posebnog izaslanika predsjednika Clintona Charlesa Redmana i njegova nasljednika na toj dužnosti Charlesa Thomasa.[3]
  • Neopozivo podržavamo Republiku Hrvatsku i njezine od naroda izabrane predstavnike, kazao na velikom banketu u William Penn Hotelu u Pittsburghu na proslavi stogodišnjice Hrvatske bratske zajednice njezin predsjednik Bernard Luketić. Proslavi prisustvovao i kardinal dr. Franjo Kuharić, koji se založio za jedinstvo Hrvata u SAD. U ime predsjednika Republike gostima se obratio predsjednik Sabora dr. Nedjelko Mihanović, ističući da se danas svaki Hrvat može slobodno vratiti u svoju slobodnu domovinu.[3]
  • Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović rekao da će se Fikretu Abdiću suditi za učinjenu izdaju, piše sarajevsko Oslobođenje.[3]
  • Izbjeglička kolona od 30.000 ljudi na cesti Kladuša - Karlovac već treći dan.[3]

23. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Premijer tzv. krajine Boro Mikelić najavio posrbljavanje Drniša, piše Slobodna Dalmacija.[3]
  • Papa se ne boji ići u Sarajevo, bez obzira što je izjavio vođa bosanskih Srba Karadžić, da nije moguće mu jamčiti sigurnost, izjavio glasnogovornik Svete Stolice Navarro Valls.[3]

24. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Republika Hrvatska pružit će svu potrebnu humanitarnu pomoć izbjeglicama iz Velike Kladuše, ali temeljni cilj je njihov povratak, rekao u Zagrebu ministru vanjskih poslova BiH Irfanu Ljubijankiću hrvatski ministar dr. Mate Granić.[3]
  • Ivan Pavao II. odlučio otići u pohod Sarajevu, bez obzira na rezerve koje su izrazili čelnici UN u BiH javila talijanska televizija RAI.[3]
  • Njemačka i Francuska zahtijevaju od predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da prihvati međunarodne promatrače na Drini, suglasili se njemački i francuski ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i Alain Juppe u Bordeauxu.[3]

25. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Posebni izaslanik glavnog tajnika UN za područje bivše Jugoslavije Jasushi Akashi, nakon boravka u Kninu, priopćio u Zagrebu da su kninske vlasti spremne na pregovore s hrvatskom Vladom.[3]
  • Akcija Tuka: nakon prvog vala 20. kolovoza, stigao novi val izbjeglica i pripadnika Abdićeve vojske koje je UNPROFOR propustio iz AP Zapadne Bosne, a koji su se zaputili preko okupiranog teritorija RH ka Karlovcu. Načelnik Sektora specijalne policije Željko Sačić zapovijedio je slanje u Karlovac Specijalne jedinice policije te ATJ Lučko kao pojačanje domicilnim postrojbama, u prvom redu 110. brigadi Hrvatske vojske.Borna Marinić: Kako su hrvatski specijalci i vojska obranili Karlovac od izbjeglica iz Bosne – Akcija „Tuka“ Domovinski rat. 20. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.[3]

26. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel u službenom posjetu Hrvatskoj: UNPA-područja su hrvatski teritorij, rekao u Zagrebu u susretu s hrvatskim ministrom dr. Matom Granićem.[3]
  • Predsjednik Tuđman primio večeras na Brijunima Klausa Kinkela, a nakon razgovora dr. Tuđman rekao novinarima da je došla do izražaja velika suglasnost Hrvatske i Njemačke.[3]

28. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Držim da je ključ rješenja okupiranih područja Hrvatske u Beogradu - rekao jučer na Hrvatskoj televiziji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.[3]

29. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Ne naslućuje se kraj izbjegličke drame na Turnju pokraj Karlovca, gdje je u plavoj zoni pod kontrolom UNPROFOR-a trenutačno smješteno oko 18.000 izbjeglica iz Cazinske krajine.[3]
  • Američki veleposlanik Peter Galbraith i predstavnici UNPROFOR-a i UNHCR-a, na konferenciji za novinare u Zagrebu, rekli da je s Izetbegovićem i Silajdžićem dogovoreno da lokalna policija osigura zaštitu i prava povratnicima u Veliku Kladušu, a bosanske vlasti se složile i s međunarodnim nadzorom tog područja.[3]
  • U povodu brijunskih razgovora Tuđman i Kinkela, njemački mediji otkrivaju indiskrecije, da je Bonn protiv vojne opcije oslobađanja okupiranih područja Hrvatske, te za produženje mandata UNPROFOR-u i poslije 30. rujna.[3]

30. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska traga za 2.764 osobe prisilno odvedene, zatočene i nestale, a gotovo svi od 6.600 Hrvata oslobođenih iz srpskih konc-logora su invalidi, rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik Vlade prof. dr. Ivica Kostović.[3]
  • Američki uvjet za ublažavanje sankcija Miloševićevom režimu jest slanjem međunarodnih promatrača na granicu na Drini prema Bosni.[3]
  • Njemački mediji ocjenjuju da se Milošević i ovog puta izvukao od odgovornosti za postupke bosanskih Srba, koji su odbili mirovni plan kontaktne skupine, a u tome mu je uveliko pomogao ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev.[3]
  • Kozirev je, tvrde moskovski mediji, letio u Beograd da nagovori Miloševića da prihvati postavljanje međunarodnih promatrača na granicu Srbije i BiH kako bi se svijet doista uvjerio da je prestao pomagati bosanske Srbe.[3]

31. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Nakon Karadžićeva odbijanja mirovnog plana, otvoreno novo poglavlje u pristupu kontaktne skupine dizajniranju BiH, a ruski ministar vanjskih poslova Kozirev već nagovijestio mogućnost konfederacije bosanskih Srba sa Srbijom, odnosno SR Jugoslavijom.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. kolovoza – 10. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 2,26 2,27 2,28 2,29 2,30 2,31 2,32 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. kolovoza – 20. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 3,20 3,21 3,22 3,23 3,24 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. kolovoza – 31. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.