Kronologija Domovinskog rata: svibanj 1993.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U Konjicu je i dalje napeto - Muslimani nasilno mobiliziraju Hrvate, a one koji to odbiju trpaju u zatvore.[1]
  • Kod Zadra zarobljeno troje Srba koji su potanko ispričali kako su mobilizirani u Srbiji i odmah poslani na frontu u Hrvatsku.[1]
  • Skupina naoružanih osoba u Sarajevu napada zgradu u kojoj je smješten ukrajinski kontingent Zaštitnih snaga UN. Ukrajinska straža odgovorila je na taj napad.[1]
  • Izravna vojna akcija na Balkanu je nužna i Albanija bi prihvatila tu opciju, no u ovom trenutku je nužno podržati Vance-Owenov plan, izjavio je Aleksandar Meksi, predsjednik albanske vlade.[1]
  • Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u intervjuu radio-postaji Deutschlandfunk izjavio je kako bi prihvaćanje sankcija UN za Srbe bilo ravno samoubojstvu.[1]

3. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • SRJ isključena iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).[1]
  • U Zagrebu osnovan Državni odbor za normalizaciju Hrvatsko-srpskih odnosa.[1]
  • Vrhovni sud Republike Hrvatske, u drugostepenom sudskom postupku, u cijelosti potvrdio presudu sisačkog suda, kojom se ratni zločinac Slobodan Tarbuk, tzv. zapovjednik banijskog korpusa, osuđuje na 20 godina zatvora.[1]
  • Unatoč brojnim aktivnostima na uspostavi mira, ne prestaju muslimanski napadi na Hrvate, samo u busovačkom selu Pazićima ubili su 5 Hrvata.[1]
  • Vojni stručnjak Instituta za međunarodne odnose u Den Haagu, Den Doel, spominjući dosadašnje iskustvo sa Srbima u Hrvatskoj i sada u BiH, očekuje da će čitava operacija pacifikacije BiH trajati godinama i to s neizvjesnim rezultatom.[1]
  • Posebni izaslanik pape Ivan Pavla II., Josef Stimpfle, zatražio suđenje srpskim vođama pred Međunarodnim sudom za ratne zločine.[1]

4. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U Travniku utemeljena zajednička nadzorna mjesta i patrole postrojbi HVO-a i Armije BiH.[1]
  • Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da u Goraždu 70.000 ljudi ovisi o humanitarnoj pomoći.[1]
  • Vijeće sigurnosti počelo konzultacije o konkretnim akcijama u provedbi Vance-Owenova plana, prema kojemu bi SAD trebale osigurati polovinu ljudstva u snagama NATO-a.[1]
  • Američki FBI objavio da je uhitio Stevena Lalasa (49), službenika State Departmenta, zbog špijunaže u korist Grčke i Srbije.[1]

5. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska delegacija u Ženevi uputila protest Europskoj zajednici i Vijeću sigurnosti zbog napada paravojnih srpskih formacija po Zadru i Šibeniku, u kojima stradavaju nezaštićeni civili.[1]
  • Srbi topništvom napali Mostar.[1]
  • Muslimani ne dopuštaju prolaz humanitarnim konvojima prema Konjicu.[1]
  • Ghali predložio slanje 70.000 vojnika uglavnom NATO-a, pod zastavom UN, u mirovnu akciju u BiH - Vijeće sigurnosti se s time nije suglasilo.[1]
  • Glavni tajnik UN dao preporuku Vijeću sigurnosti da u Haagu osnuje Sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju.[1]

6. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otvorio zračnu luku na Braču.[1]
  • Nakon 15.000 ispaljenih granata, srpski agresor uspio probiti liniju obrane Žepe.[1]
  • Mađarska počela provoditi jače sankcije koje je Vijeće sigurnosti UN propisalo Rezolucijom 820.[1]

7. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Počela međunarodna konferencija o obnovi i razvoju hrvatskog gospodarstva, na kojoj je naglašeno da Hrvatska ne može sama.[1]
  • Grad Šibenik ponovno žestoko napadnut iz svog artiljerijskog oruđa.[1]
  • Unatoč svim dogovorima i sporazumima, Muslimani i dalje napadaju Hrvate u BiH, a to se osobito odnosi na područje Konjica.[1]
  • Ferhat-pašina i Arnaudijeva džamija, dvije građevine iz 16. stoljeća, eksplozivnim napravama srušene u Banjoj Luci.[1]
  • Glasnogovornik Pentagona izjavio da SAD imaju gotove brojne planove i ideje za eventualne napade u BiH, usporedivši rat u BiH s okupacijom Kuvajta.[1]
  • Ruski predsjednik Boris Jeljcin zatražio od bosanskih Srba da na referendumu odobre Vance-Owenov plan.[1]
  • Glavni tajnik Organizacije islamske konferencije (OIK) Hamid Algabd pozvao na hitnu vojnu intervenciju u BiH, nakon što je samozvani srpski parlament odbio ratificirati mirovni plan.[1]
  • Makedonija i srbijanski vlastodršci na Kosovu tajno gospodarski surađuju i tako krše embargo UN.[1]

8. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Vijeće sigurnosti UN izjavilo da Srbi moraju prihvatiti međunarodni mirovni plan, što su ga odbili na svojoj skupštini, kao jedinu osnovu za rješenje rata u BiH.[1]
  • Grčki premije Mitsotakis, nakon skupa na Palama, izjavio da vjeruje u poštene namjere Miloševića.[1]
  • Muslimani učestalo napadali pripadnike HVO-a na području Prozora i Konjica.[1]

9. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • HVO za jugoistočnu Hercegovinu poslalo pismo Međunarodnim organizacijama kako bi se pomoglo u zaustavljanju napada muslimanskih ekstremista na hrvatsko pučanstvo tog područja.[1]
  • SRPSKI teroristi spalili i posljednje kuće Hrvata u Unešiću i Otavicama, gdje se nalazi i mauzolej najvećeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.[1]
  • BRITANCI poduzeli sve kako bi spasili medvjeda izgubljenog u paklu rata u BiH.[1]

10. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • PORUKA dr. Franje Tuđmana Aliji Izetbegoviću i Mati Bobanu u kojoj ih poziva na prekid sukoba u BiH.[1]
  • ŽUPAN osječko-baranjski Branimir Glavaš eksploziju ispred pravoslavne crkve u Osijeku nazvao barbarskim činom.[1]
  • U MOSTARU i srednjoj Bosni Muslimani pojačavaju ofenzivu protiv Hrvata.[1]
  • NAKON eskalacije sukoba između Hrvata i Muslimana, Mostarcima se obratio gradonačelnik Jadran Topić te zamolio da se zaustavi prolijevanje krvi.[1]
  • ZBOG borbi u Mostaru između Muslimana i Hrvata zabrinuti su i predstavnici UN, koji su istakli da bi, ako se sukobi nastave, moglo doći do destabilizacije prijašnjih dogovora oko prekida neprijateljstava.[1]
  • BEOGRADSKA predstava za zapadnu publiku se nastavlja - predsjedniku tzv. Republike Srpske kao i njegovim ministrima zabranjen je ulazak u Srbiju odnosno SR Jugoslaviju.[1]
  • POVJERENIK EZ-a za vanjske poslove Hans van den Broek smatra kako je vojna intervencija Zapada protiv srpskih snaga moguća još ovog tjedna.[1]

11. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • ZAPOVJEDNIK glavnog štaba Armije BiH Sefer Halilović, boraveći u Zenici, pred svojom vojskom prijetio Hrvatima naglasivši kako treba stvarati teren za konačan obračun s Hrvatima.[2]
  • OD posljedica muslimanske agresije na Busovaču, Vitez i Kiseljak smrtno stradalo više od 400 Hrvata.[2]
  • NAKON velikih riječi i planova uslijedila nova odgoda savezničke vojne akcije protiv Srbije, čak i Amerikanci čekaju srpski referendum.[2]
  • FRANCUSKA uputila u Sarajevo 140 Padobranaca za pojačanje postrojbama UN u Sarajevu, tamo je sada ukupno stacionirano 800 francuskih pripadnika UNPROFOR-a, a u čitavoj BiH 5.000.[2]

12. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • ZBOG situacije nastale nakon ponovljenih oružanih sukoba hrvatskih i muslimanskih snaga u BiH, Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, pod predsjedanjem dr. Tuđmana, založilo se za trenutan prekid svih neprijateljstava.[2]
  • PREDSJEDNIK Vlade BiH Mile Akmadžić uputio pismo Vijeću sigurnosti UN u kojem ističe da je HVO obrambena vojska BiH, a ne paravojna formacija.[2]
  • NASTAVLJA se drama ranjenih Hrvata u konjičkim selima, do kojih se ne može doći jer pristup brane muslimanske postrojbe.[2]
  • PRIPADNICI Armije BiH su u jablaničkom selu Podhum/Žitače ubili 26 Hrvata.[2]
  • NA okupiranom teritoriju BiH, Srbi sile preostale Muslimane da iziđu na referendum i izjasne se protiv Vance-Owenova plana.[2]
  • U HRVATSKOJ 269.432 izbjeglica iz BiH i ostalih dijelova bivše Jugoslavije.[2]
  • STRUČNJACI Instituta za istraživanja mira i konflikata iz Frankfurta smatraju da bi u BiH trebalo poslati 100.000 teško naoružanih vojnika UN, opremljenih tenkovima i helikopterima sa zadaćom da štite Muslimane od Srba.[2]
  • U SLUČAJU provedbe Vance-Owenova plana za BiH, Italija će biti polazna baza za međunarodne snage od 30 do 40 tisuća ljudi.[2]
  • EZ odlučno opovrgava da je odluka o vojnoj akciji u BiH odgodila zbog novog čekanja referenduma bosanski Srba.[2]
  • NJEMAČKI mediji ocjenjuju da je između Washingtona i europskih saveznika došlo do ozbiljnih nesuglasica zbog Bosne.[2]

13. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U MOSTARU se i dalje vode ulične borbe između Muslimana i pripadnika HVO-a, u sukobima je poginulo 25 pripadnika HVO-a.[2]
  • U PROZORSKOJ općini Muslimani pogodili helikopter UN pješačkim oružjem, letjelica se morala prizemljiti.[2]

14. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • NJEMAČKI vicekancelar i ministar vanjskih poslova dr. Klaus Kinkel posjetio Hrvatsku.[2]
  • KOLIKO su u Armiji BiH bili uvjereni u uspjeh operacije oslobađanja Mostara, govori i činjenica da su dali tiskati zahvalnice zaslužnim oslobodiocima.[2]
  • AMERIČKI biskupi izjasnili se za vojnu intervenciju u BiH.[2]
  • VIJEĆE Europe prihvatilo Rezoluciju o stanju u BiH u kojoj se osuđuju Srbi.[2]
  • BEČ se distancira od Zagreba zbog, kako se navodi, politike Hrvatske prema Herceg-Bosni.[2]

15. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • SRBIJA i bosanski Srbi nemaju raketne projektile koji bi dosegli Italiju, potvrdio u Washingtonu predstavnik State Departmenta izjavu talijanskog ministra Fabija Fabbria.[2]

16. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • ŠIBENSKO krizno ratište pobunjeni Srbi napadaju minobacačima i tenkovima.[2]
  • U KONJICU i Jablanici stanje i dalje dramatično, a Armija BiH napala i Gornji Vakuf.[2]
  • SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Lojze Peterle rekao da je međunarodna arbitraža o granicama s Hrvatskom nepotrebna.[2]

17. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • ZA Karadžićev poziv Kissingeru i Gorbačovu da stvore novi plan, lord Owen izjavio da je to besmislica.[2]
  • JELJCIN odlučan da se odmah započne provođenje Vance-Owenova plana.[2]
  • ČETNICI na Zadar ispalili četiri tenkovska projektila.[2]
  • ZA muslimansku stranu potpisano primirje i dalje je samo mrtvo slovo na papiru - u Mostaru ponovno napali postrojbe HVO-a, napade potvrdio i UNPROFOR.[2]
  • MUSLIMANSKE snage napadaju i prestrojavaju svoje snage na području Konjica, Jablanice i Gornjeg Vakufa.[2]
  • IZJAVA Ratka Mladića kako će bombardirati London ako Zapad intervenira u BiH, ocijenjena u Britaniji kao dosad najizravniji izazov međunarodnoj zajednici koji ne može ostati bez posljedica.[2]

18. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • SRBI vratili raspravu o sukcesiji na početak, a međunarodna zajednica i dalje insistira na dogovoru onih koji se dogovoriti ne mogu, na suglasnosti napadača i napadnutih.[2]
  • DOK zemlje Zapadnoeuropske unije (WEU) predlažu da se, umjesto Vance-Owenova plana za BiH, izradi novi plan samo za Sarajevo, Rusi nude svoj plan od četiri točke.[2]
  • FRANCUSKA diplomacija, osobno njen šef Alain Juppe, i dalje vjeruje u politiku sankcija.[2]

19. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • I NAKON postignutog sporazuma u Međugorju, Muslimani i dalje provociraju.[2]
  • PREDSJEDNIK Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obišao zapadnu Hercegovinu i tom prilikom istakao da je na nama velika odgovornost da svijetu dokažemo kako vodimo principijelnu politiku i da želimo iskrenu suradnju s Muslimanima.[2]
  • PREDSJEDNIK Vrhovnog suda Republike Hrvatske Milan Vuković primio sir Stewarta Clarka koji mu je odao priznanje zbog zakona o manjinama.[2]
  • KAO glavni razlog dosadašnjeg neuspjeha UNPROFOR-a da postigne ciljeve zacrtane rezolucijama Vijeća sigurnosti i Vance-Owenova plana, Boutros Ghali naglašava radikalnu politiku srpske strane.[2]
  • OPTUŽBE Vojislava Šešelja, vođe srpskih radikala, potresaju Generalštab Vojske Jugoslavije.[2]
  • NJEMAČKE vlasti objavile kako su zamolile hrvatske izbjeglice da se vrate kućama, jer je njihovo izdržavanje postalo preskupo njemačkoj državi.[2]

20. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • HRVATSKA vojska uspjela razminirati zadarski aerodrom.[2]
  • NAKON međugorskog sporazuma o prekidu sukoba koji je trebao stupiti na snagu u srijedu u 12 sati, u Mostaru ga poštuju jedino pripadnici HVO-a.[2]
  • MUSLIMANSKE snage ponovno napadaju područje Konjica, Viteza i Travnika.[2]
  • U IZVJEŠTAJU Boutrosa Ghalija o UNPROFOR-u u Hrvatskoj glavni tajnik UN preporučio novo čekanje na razvoj stanja, jer bi svaka akcija bila nepovoljna.[2]
  • VIJEĆE sigurnosti UN raspravljalo o slanju inspektora na granicu Srbije i BiH.[2]

21. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • SPORAZUM o prekidu vatre i svih neprijateljstava u zaleđu Zadra i južnom zaštićenom području UN u Hrvatskoj nije potpisan u Topuskom, jer se na sastanku hrvatskog izaslanika i predstavnika lokalnih srpskih vlasti iz Knina nije pojavio srpski general Milan Novaković.[3]
  • IRSKA sekcija Amnesty Internationala, na nagovor Srba, zahtijeva uspostavu nove Jugoslavije.[3]
  • U JAVNOST prodrli novi slovenski zemljovidi o hrvatsko-slovenskoj granici, u kojima je osam spornih točaka, a najsporniji je zahtjev Slovenije za veliko more.[3]

22. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • HRVATSKO-turska misija dobre volje krenula je iz Međugorja prema Mostaru, radi normalizacije hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, kao i radi oslobađanja svih zatočenika.[3]
  • U NOVOM zločinu muslimanskih snajperista u Vitezu poginula tri Hrvata.[3]
  • ZENICA postala obrascem razaranja HVO-a i progona Hrvata, koje muslimanske postrojbe hapse, premlaćuju, istjeruju iz kuća i stanova, pale hrvatske zastave.[3]
  • SAMOZVANI predsjednik tzv. krajine Goran Hadžić, zamjera braći Srbima iz Bosne zašto nisu potpisali Vance-Owenov mirovni plan jer za njih Srbe to mrtvo slovo na papiru.[3]

23. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • VLADIMIR Šeks, sudionik hrvatsko-turske misije dobre volje, nakon povratka, svjedoči kako u područje Jablanice, Konjica, Zenice, Viteza i Travnika nisu mogli ući bez jamstva UNPROFOR-a jer od Armije BiH nisu mogli dobiti ni puku suglasnost da se osigura prolaz područjem koje je pod njezinom kontrolom.[3]
  • NAKON što je muslimanska strana iznad planine Vranica pucala po helikopteru koji je prevozio ranjenike iz Novog Travnika u Split, načelnik Glavnog stožera HVO-a Milivoj Petković uputio je prosvjed Visokom povjereništvu UN.[3]
  • BEOGRAD poručio Ujedinjenim narodima da je protiv suda za ratne zločine.[3]
  • SAD, Rusija, Britanija, Francuska i Španjolska dogovorile se o zajedničkoj akciji zaustavljanja sukoba u BiH, a rješenje krize vide jedino u pregovorima.[3]

24. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • NAKON iskustva ovog rata pogotovo sam uvjeren da Bosna i Hercegovina može postojati samo na konfederativnim temeljima kao zajednica triju naroda pod nadzorom UN - istakao dr. Tuđman u intervjuu danom njemačkom Die Welt.[3]
  • U MOSTARU je mirno, ali muslimanska strana ne ispunjava u potpunosti međugorski sporazum.[3]
  • SVJETSKI mediji o sporazumu iz Washingtona pišu kako je svijet priznao srpska osvajanja.[3]
  • AMERIČKI mediji razočarani ishodom Clintonova premišljanja što učiniti u Bosni, utjecajni senatori Dole i Moynihan oštro optužuju Washingtonski plan, kojim je, kako kažu, ozakonjen genocid.[3]

25. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • NASTAVLJA se spor između Hrvatske i Slovenije oko granice na rijeci Dragonji - dokumenti pokazuju da je granica stari tok, no tu činjenicu Slovenci ne prihvaćaju.[3]
  • PREDSJEDNIK tzv., SR Jugoslavije Dobrica Ćosić rekao specijalnom Jeljcinovom izaslaniku Čurkinu da odbija međunarodni nadzor, odnosno postavljanje promatrača na srbijansku i BiH granicu.[3]
  • SRPSKO topništvo napada već pet dana Maglaj na sjeveru Bosne, u kojem je trenutačno 32.000 ljudi, od čega 12.000 izbjeglica.[3]
  • UNPROFOR podnio plan za demilitarizaciju Sarajeva, koja bi trebala biti široka 20 km od središta grada.[3]
  • U SREDIŠNJICI NATO-a, u Bruxelles-u, Washingtonski plan za Bosnu ocjenjuje se kao važna indicija da se više ne računa na vojnu intervenciju NATO-a u toj državi.[3]
  • NESVRSTANE zemlje koje su stale iza bosanskih Muslimana, privatno tvrde da je Washingtonski plan bacanje prašine u oči i da nagrađuje srpska osvajanja.[3]
  • PUKOVNIK Jack A. Kingston, predsjednik Odjela za nacionalu sigurnost SAD, predlaže vojnu intervenciju SAD u BiH.[3]

26. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • DRŽIM da su Muslimani nasjeli špijunskim igrama i obećanjima stranih obavještajnih službi i napali hrvatske postrojbe i hrvatski narod u BiH - rekao je u intervjuu za Večernji list mr. Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.[3]
  • THORVALD Stoltenberg, boraveći u Sarajevu, izjavio da Vance-Owenovu planu nema alternative.[3]
  • ARMIJA BiH, nakon još jednog muslimansko-hrvatskog sastanka, deblokirala Turbe.[3]
  • IZMEĐU Muslimana i Hrvata posljednjih je dana u srednjoj Bosni porasla napetost, nakon što su muslimanske snage napale hrvatske položaje u blizini Viteza - potvrdio je UNPROFOR.[3]
  • VIJEĆE sigurnosti donijelo Rezoluciju 827, kojom uspostavlja Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji - ova rezolucija stavljena pod VII ratno poglavlje Povelje UN.[3]
  • VEĆINA državljana Europske zajednice podržava međunarodnu vojnu intervenciju na područja bivše Jugoslavije, pokazala anketa provedena u 12 europskih zemalja.[3]

27. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • KAD su Srbi počeli otvoreno govoriti o cijepanju Bosne i Hercegovine, Hrvati su na referendumu glasovali ZA jedinstvenu BiH, kad ni nakon srpske invazije na BiH Izetbegović nije ništa poduzeo, Hrvati u BiH počeli su se sami organizirati - rekao u intervjuu za Večernji list Gojko Šušak, ministar obrane Republike Hrvatske.[3]
  • MUSLIMANSKA strana i dalje ne poštuje međugorski sporazum, njihove postrojbe i dalje napadaju u Mostar, a dramatičan položaj Hrvata je i u Jablanici i Vitezu.[3]
  • FRANCUSKA i Britanija spriječile aktivnije uključivanje NATO-a u rješavanje bosanske krize - zauzvrat, Turci i Nijemci odbili poduprijeti Washingtonski plan.[3]
  • RUSKI ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev ne isključuje mogućnost mijenjanja granica na području bivše Jugoslavije.[3]
  • KOMISIJA UN za ratne zločine na području bivše Jugoslavije počela s prikupljanjem podataka za novi Međunarodni sud, a početkom jeseni provesti će istragu u Ovčari.[3]
  • VOĐA srpskih radikala Vojislav Šešelj tajnim podacima o ratnoj pljački napada Glavni stožer vojske SRJ, obznanivši da je blago opljačkano na dubrovačkom području završilo u Valjevu (Srbija).[3]

28. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • PREDSJEDNIK HZ Herceg-Bosna Mate Boban poslao pismo Komisiji UN za ljudska prava, tužeći se na jednostranost pristupa problemu njenog predsjednika Tadeusza Mazowieckog.[3]
  • SRBI topništvom napali Mostar.[3]
  • MUSLIMANSKA II vojska okupirala hrvatsko selo Vrace.[3]

29. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • HRVATSKO veleposlanstvo pri UN poslalo pismo Vijeću sigurnosti s upozorenjem da su militantni Srbi ponovno prekinuli pregovore s hrvatskim vlastima. To je njihov odgovor na popustljivu politiku svjetske zajednice.[3]
  • FRANCUSKI premijer Edouard Balladur i njegov britanski kolega John Major složili se u izjavama da se srpskim osvajačima neće priznati vlast nad okupiranim područjima u BiH.[3]

30. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U Hrvatskoj proslavljen Dan državnosti.[3]
  • U povodu Dana državnosti, dr. Tuđman istaknuo kako Hrvatska predlaže Vijeću sigurnosti UN da se mandat UNPROFOR-a može produžiti na idućih šest mjeseci, ali pod uvjetom da se osigura provedba Vance-Owenova plana.[3]
  • Iz svoje utvrde u Gornjem Zemuniku Srbi, nakon nekoliko dana zatišja, topništvom ponovno gađali Zadar.[3]

31. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Zadarsko područje pretrpjelo nova razaranja, potpuno razorene kuće nekoliko zadarskih obitelji.[3]
  • Napadi Muslimana u srednjoj Bosni sve jači, najgore je u Mostaru gdje su minobacačima gađali prostor oko hotela Ero, a meta im je bila i vojarna Tihomir Mišić.[3]
  • Press centar Armije BiH zabilježio 18 preleta srpskih helikoptera na liniji Brčko-Pelagićevo, dakle Srbi lete usprkos zabrani UN-a.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. svibnja – 10. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 2,26 2,27 2,28 2,29 2,30 2,31 2,32 2,33 2,34 2,35 2,36 2,37 2,38 2,39 2,40 2,41 2,42 2,43 2,44 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. svibnja – 20. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 3,20 3,21 3,22 3,23 3,24 3,25 3,26 3,27 3,28 3,29 3,30 3,31 3,32 3,33 3,34 3,35 3,36 3,37 3,38 3,39 3,40 3,41 3,42 3,43 3,44 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. svibnja – 31. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.