Kukujevci
| Kukujevci | |
|---|---|
| Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Šid |
| Površina | |
| - Ukupna | 32.7 km² |
| Visina | 93 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 2.252 |
| - Gustoća | 69 st./km² |
| Poštanski broj | 22224 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | SM |
| Zemljovid | |
  Kukujevci | |
Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Pripadaju općini Šid.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.
Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa,[1] dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.
Agresija na Hrvatsku[uredi | uredi kôd]
Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.
Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2] Ubojstva cijelih obitelji prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.[3]
Stanovnici Hrvati su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.[4]
U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]
8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.
Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.
Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarcu.
Prijedlog za promjenu imena mjesta[uredi | uredi kôd]
Kao posljedica rata demografska struktura sela se potpuno promijenila, tako da umjesto prijeratnih 89% Hrvata danas tu živi 90% Srba, uglavnom izbjeglica koji su došli nakon sloma samoproglašene SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, ali i iz drugih dijelova Hrvatske. Novonastanjeno srpsko stanovništvo pokrenulo je inicijativu da preimenuju naziv sela u Lazarevo,[5] ali je sve ostalo na inicijativi.[6]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je 1991. godine živilo 89,07% Hrvata.[7]
Poznati Kukujevčani[uredi | uredi kôd]
- Živko Bertić, pisac
- Ljubica Kolarić-Dumić, spisateljica
- Ivana Paradžiković, televizijska voditeljica, urednica i novinarka
- Ivan Dujmović-Srbin, heroj Domovinskog rata,branitelj Vukovara
- Petar Masnić, katolički svećenik, organizator pokreta otpora u drugom svjetskom ratu, vijećnik Avnoja, zastupnik u Ustavotvornoj i Narodnoj skupštini FNRJ
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007. (u pismohrani archive.org 8. studenoga 2007.)
- ↑ a b Radio Subotica na hrvatskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.
- ↑ Zlatko Pinter. 23. travnja 2020. Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević. HRsvijet. Pristupljeno 23. travnja 2020.
- ↑ (srp.) Dnevnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2008. Pristupljeno 9. srpnja 2007. Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
- ↑ Kukujevci [Kukujevci]. upwikihr.top. Pristupljeno 10. rujna 2022.
- ↑ Srijemska biskupija, župa Kukujevci [Srijemska biskupija, župa Kukujevci]. srijembiskupija.rs. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2022. Pristupljeno 10. rujna 2022.
- ↑ Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004. (u pismohrani archive.org 14. srpnja 2004.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (engl.) Položaj Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. studenoga 2007. (Wayback Machine)
- (engl.) Izvješće na aimpress.ch Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2020. (Wayback Machine) Glavom u pijesku
- Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2016. (Wayback Machine) Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema
- Hrvatska riječ Inzistirajmo na zajedništvu (u pismohrani archive.is)
| |||||