Kulturni krajolik
Kulturni krajolik je pojam koji se koristi u geografiji, ekologiji i studijima baštine, a opisuje simbiozu ljudskih djelatnosti i okoliša. Prema Vijeću svjetske baštine pojam „kulturni krajolik” obuhvaća raznolikost vidljivih posljedica međudjelovanja čovječanstva i njegova prirodna okoliša (kao što je npr. prirodna baština).[1] Prema Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske kulturni krajolici su „vrsta nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava povijesno karakteristične strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode, ilustrirajući razvitak zajednice i pripadajućeg teritorija kroz povijest.”[2]
Postoji velika raznolikost krajolika koji predstavljaju različite krajeve svijeta. Kao spojevi prirode i čovječanstva, oni izražavaju "dug i intiman odnos između ljudi i njihovog prirodnog okoliša".[1]
Određena mjesta odražavaju specifične tehnike korištenja zemljišta koje jamče i održavaju biološku raznolikost. Druga, u svijesti zajednica povezana sa snažnim uvjerenjima te umjetničkim iskazima i običajima, utjelovljuju duhovni odnos ljudi s prirodom. Do danas je 121 mjesto, od kojih je 6 prekograničnih, uvršteno na popis svjetske baštine kao kulturni krajolici.[1]
UNESCO prepoznaje tri vrsteː
- kontinuirani krajolik je onaj koji zadržava aktivnu društvenu ulogu u suvremenom društvu usko povezanu s tradicionalnim načinom života i u kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku.
- reliktni (ili fosilni) krajolik je onaj u kojem je evolucijski proces završio u nekom trenutku u prošlosti, bilo naglo ili tijekom određenog razdoblja.
- asocijativni kulturni krajolik je krajolik snažnih religijskih, umjetničkih ili kulturnih ispreplitanja prirodnih elemenata.[1]
Republika Hrvatska posjeduje različite vrste kulturnih krajolika, koji su važna sastavnica i nositelj njezina prostorna identiteta. Prema vrstama prisutni su: namjerno oblikovani (parkovi, perivoji, vrtovi, planski oblikovana urbana područja, industrijski, turistički, rekreacijski i slični), organski razvijeni (seoski, gradski, morski…) i asocijativni kulturni krajolici.[2]
U mnogim područjima Hrvatske postoje povijesni kulturni krajolici u kojima su još očuvani tradicionalni prostorni odnosi, povijesni uzorci i način korištenja (ruralni krajolici Lonjskog polja, Žumberka, središnje Istre, kraških polja Dinarida, Gorskog kotara, doline Neretve, pojedinih dijelova obalnog područja, pučinskih otoka i dr).[2]
- 1 2 3 4 Kulturni krajolici na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 9. studenoga 2025.
- 1 2 3 Kulturni krajolik na službenim stranicama Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Pristupljeno 9. studenoga 2025.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.