Kulturno dobro

Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (Bundesdenkmalamt) u Salzburgu ima natpis kulturno dobro na četiri jezika (njemački: Kulturdenkmal, emgleski: Cultural property, francuski: Bien culturel i ruski: Культурное Достояние).

Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu, tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost”.

Kulturno dobro uključuje nepokretne ili pokretne materijalne predmete kao što je svjetska baština UNESCO-a ili dobra u skladu s međunarodnim komitetom Modri štit, a može biti i nematerijalna kulturna baština. Koncept „baštine” (francuski héritage za „nasljeđe”) je krajem 18. stoljeća prvi uporabio Henri-Baptiste Grégoire, biskup Bloisa.

Kulturna dobra u Hrvatskoj

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra su nacionalno blago, a mogu biti:

• pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleonotološkoga, arheološkog i znanstvenog značenja,
• arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,
• nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i
• zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja vlasnika i nositelja prava na kulturnom dobru.

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture. Sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.

Nepotpuni popisi zaštićenih dobara po hrvatskim županijama mogu se naći u kategoriji Zaštićeno kulturno dobro i na sljedećim stranicama:

• Popis dobara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
• Popis dobara u Brodsko-posavskoj županiji
• Popis dobara u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
• Popis dobara u Istarskoj županiji
• Popis dobara u Karlovačkoj županiji
• Popis dobara u Koprivničko-križevačkoj županiji
• Popis dobara u Krapinsko-zagorskoj županiji
• Popis dobara u Ličko-senjskoj županiji
• Popis dobara u Međimurskoj županiji
• Popis dobara u Osječko-baranjskoj županiji
• Popis dobara u Požeško-slavonskoj županiji
• Popis dobara u Primorsko-goranskoj županiji
• Popis dobara u Sisačko-moslavačkoj županiji
• Popis dobara u Splitsko-dalmatinskoj županiji
• Popis dobara u Šibensko-kninskoj županiji
• Popis dobara u Varaždinskoj županiji
• Popis dobara u Virovitičko-podravskoj županiji
• Popis dobara u Vukovarsko-srijemskoj županiji
• Popis dobara u Zadarskoj županiji
• Popis dobara u Zagrebačkoj županiji
• Popis dobara u Gradu Zagrebu

Izvori

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.