Kustovnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kustovnica
Kustovnica
Kustovnica
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Područje života

Kustovnica, Vučac ili Goji (lat. Lycium barbarum, sinonim: L. halimifolium[1]) drvenasta je biljka iz porodice pomoćnica. U Kini se zove Níngxià gǒuqǐ (kineski 宁夏枸杞 ‚Gǒuqǐ iz Ningxije). Rabi se kao ukrasna biljka, dio je kineske kuhinje i tradicionalne kineske medicine.Također se koristi i u indijskoj ajurvedskoj te tibetanskoj tradicionalnoj medicini.

Podrijetlo i povijest[uredi VE | uredi]

Podrijetlo kustovnice nije posve razjašnjeno. Može se naći od Jugoistočne Europe do Kine.Kod nas je ima u okolici Iloka( kako se biljka koristi i u hortikulturi dali se tu radi o samonikloj ili iz kulture pobjegloj biljci upitno je). Osobito se uzgaja u kineskoj pokrajini Ningxia. Odatle se proširilo kao usjev u ostale dijelove Azije, Europe, Amerike, Sjevernu Afriku i Australiju / Novi Zeland. Vrsta je posebno raširena u sjeverozapadnim kineskim pokrajinama Gansu, Ningxia, Qinghai i Unutrašnjoj Mongoliji.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Nakon sazrijevanja plodovi se beru i suše na suncu.

Kineska tradicionalna medicina rabi sušene goji bobice protiv povišenog krvnog tlaka, povišenog krvnog šećera i za potporu imunološkog sustava .[2] U tradicionalnoj kineskoj medicini goji bobice se rabe za povećanje yin-a protiv sljedećih poteškoća: vrtogavice, dijabetesa, anemije, prehlade, umora, impotencije, preranog starenja, noćnog znojenja, slabosti leđa i koljena, zujanja u ušima, slabovidnosti i neplodnosti.[3]. [2]


Zrele goji bobice
Sušene goji bobice

Sastav[uredi VE | uredi]

Bjelančevine 15,6 %

Ugljikohidrati 42 %

Vitamin C 12 mg/100g

Provitamin A 8,55 mkg/100g

Željezo 12,2 mg/100g[4]

Dodatna litratura[uredi VE | uredi]

Hoffmann,C.: Goji Berry: Fruits of Paradise,Salt Lake City 2007.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kustovnica

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. L. Roth, M. Daunderer, K. Kornmann und M. Grünsfelder: Giftpflanzen + Pflanzengifte - Vorkommen, Wirkung, Therapie und allergische und phototoxische Reaktionen, 5. erweiterte Auflage, NIKOL Verlag, ISBN 978-3-86820-009-6, 2008, Str. 475
  2. 2,0 2,1 J. P. Hou: The Healing Power of Chinese Herbs and Medicinal Recipes. ISBN 0-7890-2202-8, Haworth Integrative Healing Press, 2005, S. 152 ff.
  3. http://www.bfr.bund.de/cm/350/risikobewertung-von-pflanzen-und-pflanzlichen-zubereitungen.pdf S. 25
  4. http://www.goji-beere.info/naehrwerte-kalorien-inhaltsstoffe.html Pristupljeno 21.09.2015.