Kārlis Zāle
| Kārlis Zāle | |
| konstruktivizam, kubizam | |
|---|---|
 Kārlis Zāle snimljen 1940. godine, nepune dvije godine prije svoje smrti. | |
| Rođenje | 28. listopada 1888. |
| Smrt | 19. veljače 1942. |
| Nacionalnost |  Latvijac
|
| Vrsta umjetnosti | kiparstvo |
| Poznata djela | Spomenik slobode u Rigi |
| Portal o životopisima | |
Kārlis Zāle (Mažeikiai, 28. listopada 1888. – Riga, 19. veljače 1942.) bio je latvijski kipar i jedan od najpoznatijih latvijskih likovnih umjetnika 20. stoljeća. Njegovo najpoznatije djelo je Spomenik slobode u Rigi, posvećeno svima koji su dali svoj život u Latvijskom ratu za neovisnost (1918. – 1920.), drugom svjetskom ratu ili onima koji su se žrtvovali za ostvarivanje latvijske neovisnosti.[1]
Zāle je rođen u Litvi, u gradu Mažeikiaiju, ali je odrastao u latvijskoj Liepāji.[2] Nakon stjecanja osnovnog obrazovanja u rodnoj Latviji, odlazi u Rusiju gdje pohađa Kazansku umjetničku školu pod vodstvom Aleksandra Matejeva, jednog od najboljih ruskih kipara s početka 20. stoljeća. Tijekom 1914. godine pohađao je privatne sate crtanja u Moskvi, a godinu poslije je proveo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Sankt Peterburgu.[3] Nakon Rusije, 1921. odlazi na usavršavanje u Njemačku, gdje se počeo zanimati za konstruktivizam i kubizam.[3] 1923. godine se vraća u Rigu.
Zajedno s A. Dzirkalisom je pokrenuo prvi latvijski umjetnički časopis "Laikmets". Od 1924. do 1939. bio je član udruge likovnih umjetnika i kritičara "Sadarbs".[3] Do 1940. godine je predavao na Latvijskoj akademiji primijenjenih umjetnosti. Za svoj umjetnički rad i promicanje kulture u društvu je 1938. dobio Domovinsku državnu nagradu.[3]
Najpoznatiji je ostao po spomenicima i monumentalnim građevinama kao što su Bratsko groblje, vojničko groblje iz Prvog svjetskog rata, i Spomenik slobode u Rigi, koji ga je proslavio kao latvijsku povijesnu i kulturnu ličnost.[4]
Galerija slika[uredi | uredi kôd]
-
-
Prigodni novčić koji je 2012. godine izdala Latvijska banka. -
Omotnica pisma s Zāleovim likom i poštanskim markicama koje prikazuje njegovo najpoznatije djelo - spomenik slobode. -
Rodna kuća. -
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Članak Spomenik slobode u Rigi, Latvijska enciklopedija, Prvi svezak, Rīga, 2002., SIA "Valērija Belokoņa izdevniecība", ISBN 9984-9482-1-8 (let.)
- ↑ Slava, Laima, "Kārlis Zāle" Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2016. (Wayback Machine), Latvian Cultural Canon, pristupljeno 22. veljače 2015. (engl.)
- ↑ a b c d Kratki životopis, arhivirano s izvorne stranice 19. svibnja 2006., pristupljeno 4. svibnja 2016. (engl.)
- ↑ Jānis Siliņš, " Brīvības Piemineklis", latvians.com u suradnji s Odborom za očuvanje spomenika slobode, 1935., pristupljeno 2. srpnja 2007. (engl.) (let.)
Literatura[uredi | uredi kôd]
- J. Silins, Latvian Art in 1915 - 1940, Svezak III, Stockholm, 1993. (engl.) (let.) (šved.)
- Latvian State Academy of Arts, priredio I. Burane. Riga, 1989. (engl.) (let.)
- Apsitis, V., Latvian Art in 1915 - 1940, priredio I. Burane, Stockholm, Latvijska državna akademija umjetnosti, izdano 1982. (3. izdanje 1993.) (let.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Spomenik slobode u Rigi (rus.)