Lažani

Izvor: Wikipedija
Crkva sv. Mihovila od Lažana

Lažani (Lažane), bivše selo na širem području mjesta Kaštel Kambelovca, Grad Kaštela.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo je postojalo u srednjem vijeku. Danas je ostao toponim Lažane, predjel koji je zapadni obronak Kozjaka, na hrid zvanoj Krug. U Lažanima je podignuta crkvu sv. Mihovila, koja je bila župna crkva srednjovjekovnih potkozjačkih naselja te se u povijesnim izvorima spominje tijekom 12. st.[1]

Pod hrvatsko-ugarskim vladarima ovaj je kraj s podkozjačkim selima obilježen stalnim sukobima Splita i Trogira za prevlast u Kaštelanskom polju.[2]

Lažane su dio niza kaštelanskih sela koje su seljani napustili zbog učestalih turskih upada i pljačkanja, te se preselili uz morsku obalu gdje su podigli utvrđena naselja, uz kaštele na morskim hridinama koje su podigli splitski i trogirski zemljoposjednici. Napuštena sela su Smoljevac, Putalj, Lažani, Kozice, Ostrog, Šušnjare, Radun, Špiljan, Žestinj i Bijaći, a bila su se nalazila podno Trečanice (602 m), Opora (650 m) i Kozjaka (780 m).[3] Naselja kao što su Babe, Žestin, Špiljan, Radun, Ostrog, Kruševik i ina bila su na južnim padinama Kozjaka; selo Baba lokva bilo je pogranično između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a napušteno je koncem 16. stoljeća pred osmanskom najezdom.[4] Iz tog vremena datira jedina sačuvana kozjačka kula iz razdoblja mletačko-turskog razgraničenja koje je bilo određeno vrhovima Kozjaka. Sagrađena je u 15./16.st.[1] Južnije od Lažana bilo je selo Kruševik. Da zaštite sebe i seljane Lažana i Kruševika, braća Jerolim i Nikola Cambi, splitski plemići i zemljoposjednici, poduzeli su mjere. 1478. godine ishodovano je odobrenje i sukladno s njime sagradili 1517. godine kaštel na otočiću uz obalu na području današnjeg Kaštel Kambelovca.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Kaštel Kambelovac, Crkva sv. Mihovila od Lažana i kula na Krugu Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 17. srpnja 2020. Pristupljeno 17. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. Filip Tadin/arhitekt.hr: 7 Kaštela Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2020. (Wayback Machine) Portal Grada Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
  3. Mladen Domazet: Kaštelanske bratovštine od XVI. do XIX. stoljeća Croatica Christiana periodica, g. 18 br. 34, 1994. str. 100.
  4. M. Perišin: Putovanje u srednji vijek na predavanju „Kaštela prije Kaštela“ Tonča Burića Portal Grada Kaštela. 19. travnja 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
  5. (): Kaštel Kambelovac Turistička zajednica Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 17. srpnja 2020.