Lastovski poklad

Lastovski poklad, očuvanje i dokumentiranje pokladnog običaja
	Nematerijalna svjetska baština ; UNESCO
Država	Hrvatska
Regija	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa	2025.
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO:02314
	v; r; u;

Lastovski poklad su pokladni običaji koji se u kontinuitetu održavaju, prema točno utvrđenim pravilima, od 19. stoljeća na Lastovu od 17. siječnja (spomendan sv. Antuna Pustinjaka) do Čiste srijede; jedan je od najupečatljivijih i najsloženijih pokladnih običaja u Hrvatskoj koji se unatoč različitim izazovima, održao te se i danas.^[1]

Ovaj običaj, kao simbol slobode i otpornosti, uključuje cijelu zajednicu, a pripreme počinju mjesecima unaprijed. Sudjelovanje je stalno raslo posljednjih trideset godina zahvaljujući zajedničkim naporima lokalnih vlasti, udruga i članova zajednice. Zbog toga su očuvanje i dokumentiranje pokladnog običaja Lastovskog poklada upisani na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2025. godine.^[2]

Podrijetlo

Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Po narodnoj predaji, Lastovski poklad vezan je uz napade Saracena (Maura, Katalana) na dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća. Mauri koji su opsjedali grad Korčulu poslali su svog izaslanika na Lastovo, da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu, kako bi ga pokorili. Žene i djeca su bosi pješačili do Huma s Lastova i molili se sv. Jurju za pomoć, a njihove su molitve uslišene.^[3] Iznenada se podigne jako nevrijeme koje rasprši neprijateljsko brodovlje. Na to su Lastovci zarobljenog glasnika posadili na magarca i vodili ga kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva “Pokladareva grža”.^[4]

Prvi zabilježeni spomen Lastovskog poklada datira iz 16. stoljeća kada je 1597. godine dubrovački knez zabranio često bučnoj karnevalskoj gomili nošenje oružja. Oni koji nisu poslušali njegov dekret riskirali su progonstvo s otoka.^[3]

Poklad (pokladna lutka) predstavlja zarobljenog katalanskog gusara, kojega su Lastovci proveli na magarcu kroz selo, tri puta ga spustili niz konop rastegnut između vrha brda i dna sela te ga na kraju pogubili.^[5]

Običaj se prenosi unutar obitelji i zajednice te, u novije vrijeme, i kroz formalno obrazovanje. Posljednjih desetljeća zamjetno je sve veće sudjelovanje zajednice zahvaljujući radu lokalnih udruga, uprave i volontera. Važan doprinos očuvanju daje i sustavno dokumentiranje (fotografije, video i audiomaterijali te prikupljena svjedočanstva), što je dovelo do stvaranja arhiva i objave prve monografije o Lastovskom pokladu te dodatno učvrstilo kontinuitet običaja i ojačalo svijest među mlađim naraštajima.^[1]

Običaj

Svečanosti slijede detaljan obrazac: rano ujutro u ponedjeljak prije korizme izrađuje se “Poklad”. Tijelo se puni slamom i ljuskama žitarica, dok se stopala pune pijeskom s lokalnog groblja. Lutka se zatim oblači u crveni kostim i fes, lice se crta ugljenom, a u usta se stavlja cigareta.^[3]

Ključnu ulogu imaju pokladari koji organiziraju pokladna događanja i predvode središnji ophod na pokladni utorak. Na pokladni utorak u jedanaest sati crkvena zvona prekidaju sve aktivnosti u selu. Okupljaju se pokladari odjeveni u tradicionalne narodne nošnje s drvenim sabljama i započinju povorku.^[3] U povorci sudjeluju i lijepe maškare (djevojke u kostimima i maskama) koje obilaze domaćinstva (tarase) gdje se, uz pratnju lijerice, pleše pokladarsko kolo. Povorci na čelu ide pokladar koji vodi magarca sa slamnatom lutkom Poklada. Barjaktar koji nosi hrvatsku trobojnicu, Poklad na magarcu i pokladari kreću se prema Gradskoj vijećnici (u prošlosti dubrovačkom knezu) kako bi dobili dopuštenje za posjet uglednim mještanima. Dok se zaustavljaju kod kuća najuglednijih seljana, pjevaju i viču, te izvode ples s mačevima, sličan poznatijoj Moreški i Kumpanjiji s obližnje Korčule. Povorka se zaustavlja kada stigne do Pod kostajnu (drvo koje raste usred mjesta). Između ovdje postavljenog stupa i drugog postavljenog na vrhu brda u pozadini zapadne strane sela već je rastegnuto uže dugo preko 300 metara. Povorka se penje na vrh brda, a lutka je pričvršćena za uže niz koje se tri puta spušta, dok petarde i vatromet pucketaju pod njezinim nogama. Svaki put kada stigne do dna užeta, Poklada dočekuju izvučeni mačevi. Nakon toga, povorka kreće prema župnoj crkvi gdje im se u sumrak pridružuju lijepe maškare i započinje ples. Kolo s lijepim maškarama i mačevanje se zaustavlja na znak admirala. Njegova gesta znači da se Poklad mora nabiti na kolac. Pokladari ga zapale i počnu trčati s lutkom oko kruga plesača. Nakon što Poklad izgori u pepeo, gomila počinje vikati: "UVO! UVO! UVO!" Nakon toga, otočani se vraćaju kući, a crkvena zvona označavaju kraj karnevala.^[3]

Culjanje, poklada, halekanje, uzvik „uvo“, te ukupna scenografija i kostimografija obreda, uz literarni predložak čini ga izuzetnom nematerijalnom baštinom.^[5]

Zaštita

Ministarstvo kulture je 17. siječnja 2008. godine zaštitilo Lastovski poklad pod oznakom Z-3615 kao nematerijalnu kulturnu baštinu pravna statusa zaštićena kulturnog dobra Republike Hrvatske, klasificirano kao "običaji, obredi i svečanosti".^[5] Od 2025. godine ovaj običaj je prepoznat i kao UNESCO-va nematerijalna svjetska baština i upisan je popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, u Registar najboljih praksi očuvanja.^[2]

Izvori

1 2 Lastovski poklad, Ministarstvo kulture i medija, Pristupljeno 11. siječnja 2026.
1 2 Zaštita zajednice i dokumentiranje karnevalskog običaja 'Lastovski poklad' na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 11. siječnja 2026.
1 2 3 4 5 Poklad of Lastovo - the Intangible cultural heritage, onlycroatia.com, 13. veljače 2018. (engl.) Pristupljeno 12. siječnja 2026.
↑ Lastovski poklad, događanja na Lastovu, Turistička zajednica općine Lastovo. Pristupljeno 12. siječnja 2026.
1 2 3 Lastovski poklad, Registar kulturnih dobara RH. Pristupljeno 11. siječnja 2026.

Vanjske poveznice

Lastovski poklad, UNESCO, video Ministarstva kulture RH na YouTube-u (engl.)

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

[min-kul-1] 1 2 Lastovski poklad, Ministarstvo kulture i medija, Pristupljeno 11. siječnja 2026.

[UNESCO-2] 1 2 Zaštita zajednice i dokumentiranje karnevalskog običaja 'Lastovski poklad' na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 11. siječnja 2026.

[only_croatia-3] 1 2 3 4 5 Poklad of Lastovo - the Intangible cultural heritage, onlycroatia.com, 13. veljače 2018. (engl.) Pristupljeno 12. siječnja 2026.

[4] Lastovski poklad, događanja na Lastovu, Turistička zajednica općine Lastovo. Pristupljeno 12. siječnja 2026.

[rkd-5] 1 2 3 Lastovski poklad, Registar kulturnih dobara RH. Pristupljeno 11. siječnja 2026.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

v r u Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj (23)
	Nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom (1)	Ojkanje (2010.)
	Reprezentativni popis (19)	Bećarac (2011.) • Drvene igračke Hrvatskog zagorja (2009.) • Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija križa (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje (2012.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Mediteranska prehrana¹⁾ (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo, plesno kolo Zagore (2011.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo²⁾ (2021.) • Suhozid³⁾ (2018.) • Tradicija uzgoja lipicanaca⁴⁾ (2022.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke⁵⁾ (2023.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna, tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (3)	Ekomuzej batana, projekt zajednice za očuvanje žive kulture Rovinja (2016.) • Lastovski poklad, očuvanje i dokumentiranje pokladnog običaja (2025.) • Pljočkanje⁶⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička baština više zemalja (Cipar, Hrvatska, Grčka, Italija, Maroko, Portugal i Španjolska); ²⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ³⁾ Zajednička baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ⁴⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija); ⁵⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ⁶⁾ Zajednička baština više zemalja (Belgija, Cipar, Francuska, Hrvatska i Italija);