Lazo M. Kostić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Lazo M. Kostić (srpska ćirilica: Лазо М. Костић; Vranovići, 15. ožujka 1897. - Zürich, 17. siječnja 1979) je bio srpski statističar, pravnik, povjesničar, publicist i profesor na Sveučilištu u Beogradu.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Lazo M. Kostić je rođen u pravoslavnoj svećeničkoj obitelji u Vranovićima, kod Kotora 1897. godine.[1] Zbog toga je prvo studirao teologiju u Beogradu, a kasnije prešao na Pravni fakultet. Doktorirao je u Frankfurtu 1923. godine. Od sredine 1920-ih predavao je na pravnim fakultetima u Subotici i Ljubljani. Izabran je za dekana Ekonomsko-komercijalne visoke škole. Za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu bio je komesar prometa u Komesarskoj upravi Milana Aćimovića. Nakon oslobođenja, otpušten je odlukom Suda časti. Ostatak života proveo je u emigraciji, prvo u Njemačkoj, a zatim u Švicarskoj, gdje je i umro 1979. godine.[2]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Megalomanija jednog malog i neskrupuloznog naroda, Srpska knjiga, 1955[3]
  • Sporni predeli Srba i Hrvata, American Institute for Balkan Affairs, 1957[4]
  • Obmane i izvrtanja kao podloga narodnosti: Srpsko-hrvatski odnosi poslednjih godina, Srpska narodna odbrana, 1959[5]
  • Ćirilica i srpstvo: Kulturno-politička studija, American Institute for Balkan Affairs, 1960[6]
  • O srpskom karakteru Boke Kotorske, 1961
  • Srpska Vojvodina i njene manjine: demografsko-etnografska studija, Srpski kulturni klub "sv. Sava", 1962
  • Nove jugoslovenske "narodnosti": demografsko-etnografska studija, Srpski kulturni klub "sv. Sava", 1965[7]
  • Šta su Srbi mislili o Bosni: političko-istorijska studija, 1965
  • Etnički odnosi Bosne i Hercegovine, Iskra, 1967
  • Hrvatska zverstva u drugom svetskom ratu: prema izjavama njihovih saveznika, Srpska narodna odbrana, 1974[8]
  • Nasilno prisvajanje dubrovačke kulture: kulturno-istorijska i etnopolitička studija
  • The holocaust in the independent state of Croatia: an account based on German, Italian and the other sources, Liberty, 1981[9]
  • Srbi i Jevreji, R.M. Nikašinović and I.M. Pavlović, 1988

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Оклеветан и забрањиван: проф. др Лазо М. Костић. РАСЕН (srpski). 28. veljače 2017. Pristupljeno 2. lipnja 2021.
  2. ИН4С. 30. kolovoza 2019. Lazo M. Kostić, srpski div iz Boke. ИН4С (srpski). Pristupljeno 2. lipnja 2021.
  3. Megalomanija jednog malog i neskrupuloznog naroda
  4. Sporni predeli Srba i Hrvata
  5. Obmane i izvrtanja kao podloga narodnosti : Srpsko-hrvatski odnosi poslednjih godina
  6. Cirilica i srpstvo kulturno-politicka studija.
  7. Nove jugoslovenske "narodnosti" : demografsko-etnografska studija
  8. Hrvatska zverstva u drugom svetskom ratu : prema izjavama njihovih saveznika
  9. Kostić, L.M. 1981. The Holocaust in the "Independent State of Croatia": An Account Based on German, Italian and Other Sources. Liberty