Leopold Rochmes

Izvor: Wikipedija

Fra Leopold Rochmes, OFM. generalni vikar Beogradske nadbiskupije,[1] iz Vareša,[2] čiji su korijeni iz Foče.[3][4][5] Katedralni župnik župe sv. Antuna u Beogradu, koja pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj[6] i gvardijan franjevačkog samostana u Beogradu.[7]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Otac mu je rođen 1905. u Foči, gdje je kršten u katoličkoj kapelici tzv. južne vojarne.[5] U Visokom je bio bogoslov krajem 1950-ih.[8] Svećenik od 1963. godine.[2] Bio je tajnik nadbiskupa Smiljana Franje Čekade, Pravedniku među narodima koji je taj naslov stekao dok je bio biskup u Skoplju. Rochmes je tajnik Čekadi bio najprije u Skoplju, gdje je Čekada bio skopsko-prizrenskim biskupom, pa potom u Sarajevu, gdje je Čekada bio vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom i poslije rezidencijalnim nadbiskupom.[9]

U blizini crkve Gospe Olovske 1972. – 1973. izgrađena je suvremena stambena zgrada za stanovanje stalnog svećenika i prihvaćanje svećenika koji povremeno dolaze u pomoć ili za svoju duhovnu obnovu. Fra Leopold Rochmes vodio je brigu za njenu gradnju, i ujedno je bio prvi službeno imenovani upravitelj Svetišta koji se i stalno nastanio uz olovsku crkvu.[10]

U Varešu je bio župnik od 1976. godine. Obnovitelj župne crkve sv. Mihovila u Varešu.[11] Zbog povećanog poslijeratnog miniranja vareškog rudnika koji je od 1945. godine svakodnevno minirao radi vađenja rude iz ležišta tek jedan kilometar udaljenog od crkve, podrhtavanje tla koje je miniranje činilo, na crkvi je stvorilo znatne pukotine. Neke grede istrunule su na stropu i na krovištu te drveni okviri brojnih prozora. Nakon Koncila, valjalo je prema novim liturgijskim propisima prilagoditi crkvu. Fra Leopold je obnovu započeo 1977. godine i obnova je potrajala do 1981. započeo je obnovu crkve koja je trajala do 1981. godine.[11] Za župnikovanja u Varešu pokrenuo je projekt podnog grijanja u crkvi. Izveo je podno grijanje u prezbiteriju, ispod i ispred oltara, i ostalo je još oko 350 četvornih metara.[12] Župnik u Varešu bio je do 1982. godine.[11] Od 1983. je u Beogradu. Od tada djeluje neprekidno u franjevačkoj župi i samostanu sv. Antuna. Osim što je generalni vikar beogradskog nadbiskupa, obnaša dužnost tajnika Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda (Beogradska nadbiskupija pripada Biskupskoj konferenciji sv. Ćirila i Metoda) a u župi gdje je župnik pomažu mu dugogodišnji i iskusni misionar u Africi fra Rafael Lipovac, u crkvi jedna orguljašica i sestra franjevka Emanuela Žerdin. U župi mu djeluju i Male sestre Charlesa de Foucolda.[13]

6. srpnja 2000. godine na redovitom kapitulu Franjevačke provincije Bosne Srebrene, održanog u samostanu Sv. Pavla u Sarajevu, pod predsjedanjem generalnog vizitatora fra Šime Samca od 4. do 8. srpnja, izabran za člana Provincijalnog vijeća Bosne Srebrene.[14] Od 2003. urednik mjesečnog glasila Beogradske nadbiskupije Blagovijest.[15][16] Beogradski dopisnik službenog informativnog glasila franjevačkog provincijalata u Sarajevu Bosne Srebrene.[17] Zlatnu misu proslavio u Varešu 2013., kojoj su nazočili trojica biskupa Stanislav Hočevar, Ilija Janjić i Hristo Proikov, provincijal fra Lovro i dvadesetak svećenika i brojni vjernici. Svirao je komorni orkestar iz Zemuna i beogradski zbor Zvon katolikon.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Bosna SrebrenaArhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Adresar - Beograd - samostan (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  2. a b c Issuu.com fra Mirko Majdandžić: I bî ljeto, Bobovac br. 225, rujan 2013., str.5 (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  3. Promovirana prva knjiga profesora Šarca: “Katolička crkva u fočanskom i čajničkom području”Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2017. (Wayback Machine), republika.info, petak, 23. svibnja 2014.
  4. KTA BK BiH kta/kum: Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči, 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  5. a b Župa Nevesinje Toni Šarac: Svetkovina Presvetoga Srca Isusova u Foči 17. lipnja 2012. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  6. Beogradska nadbiskupija Franjevačka župa u Beogradu. Župa svetog Ante Padovanskog. Osnivanje župe Svetog Ante (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  7. Subotička biskupijaArhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2017. (Wayback Machine) 5 2003 - Porciunkula u Domus Pacisu, 2. kolovoza 2003. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  8. Bobovac br. 139Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. listopada 2016. (Wayback Machine) fra Nikica Vujica: U sjećanjima Varešana (6): Ratko Grgić - nestali svećenik. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  9. Vecernji.ba Zlatko Tulic: Po cijenu vlastitog života spašavao Židove, 20. studenoga 2011. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  10. Svetište Majke Božje - Olovo[neaktivna poveznica] Obnavljanje svetišta, 21. kolovoza 2013. Bernardin Matić, Gospa Olovska: mala monografija i hodočasnički vodič, Svjetlo riječi, Sarajevo, 1991. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  11. a b c Župa VarešArhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2017. (Wayback Machine) Popis župnika (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  12. Župa VarešArhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2017. (Wayback Machine) Podno grijanje u našoj crkvi, 17. lipnja 2017. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  13. Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga Ivan Bradarić: Prekodravski sv. Antun. Ekumenski svetac, svibanj 2008. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  14. IKA Novi provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene, IKA V - 9352/7 , 7. srpnja 2000. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  15. Dom i svijet br. 419, 28. ožujka 2003. Katolički list Blagovijest proslavio 75. obljetnicu (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  16. Subotička biskupijaArhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2017. (Wayback Machine) 2 2003 - Proslava 25 godišnjice izdavačke kuće Agape. Datum: 13.-14. prosinca 2003. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)
  17. Bosna Srebrena[neaktivna poveznica] Bosna Srebrena, godina lX, broj 4/2009., Impressum, str. 2 (pristupljeno 10. srpnja 2017.)