Levoča
Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug, pogledajte Okrug Levoča.| Levoča | |
|---|---|
 Levoča s Marijanske gore | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Prešovski |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Miroslav Vilkovský |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 114,76 km2 |
| Visina | 628[2] |
| Koordinate | 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E |
| Stanovništvo (2024) [3] | |
| • Entitet | 13 905 (121,15 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 054 01[2] |
| Pozivni broj | +421 53[2] |
| Registarska oznaka | LE |
| Stranica | www.levoca.sk |
 | |
 Položaj Levoče na karti Slovačke | |
Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO – v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.
Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64,042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.
| Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Slovačka |
| Godina uvrštenja | 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009. |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:620 |
| Koordinate | 49°01′22″N 20°35′26″E / 49.0228°N 20.5906°E |
  Levoča | |
Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.
Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.
Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.
God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.
Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).
Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15. – 17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.
U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.
Od 1806. – 26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.
Kavez srama
Crkva sv. Jakova
Oltar majstora Pavla
Gradska vrata Košice
Kuća obitelji Thurzo
Općinska zgrada
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 13 548 | 14 604 | 14 783 | 13 905 |
| Razlika: | +7,79 % | +1,22 % | −5,93 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 13 944 | 13 905 |
| Razlika: | −0,27 % |
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 13 575 | 95,22 % |
| Romi | 1256 | 8,81 % |
| Neutvrđeno | 481 | 3,37 % |
| Rusini | 253 | 1,77 % |
| Ukupno | 14 256 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 14 256 stanovnika bilo ih je tako 13 575 slovačke, 1256 romske, 481 neutvrđene, 253 rusinske, 68 češke, 25 inih, 23 mađarske, 14 njemačke, 13 ruske, 11 ukrajinske, 9 poljske, 8 kanadske, 5 kineske, 5 austrijske, 5 grčke, 4 židovske, 4 irske, 4 francuske, 3 turske, 2 srpske, 2 rumunjske, 2 bugarske, 2 engleske, 2 albanske, 1 vijetnamske, 1 talijanske, 1 šleske i 1 moravske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 9670 | 67,83 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 2293 | 16,08 % |
| Neutvrđeno | 830 | 5,82 % |
| Grkokatolička Crkva | 609 | 4,27 % |
| Kršćanski zborovi u Slovačkoj | 303 | 2,13 % |
| Evangelistička Crkva | 264 | 1,85 % |
| Ukupno | 14 256 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 14 256 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 9670 Rimokatolička Crkva, 2293 bez vjerske pripadnosti, 830 neutvrđeno, 609 Grkokatolička Crkva, 303 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 264 Evangelistička Crkva, 82 Jehovini svjedoci, 74 Pravoslavna Crkva, 29 ad hoc pokreti, 26 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 21 razno, 11 Budizam, 7 Adventisti sedmog dana, 7 Apostolska Crkva, 6 Kalvinistička, 6 Islam, 4 Evangelistička metodistička Crkva, 3 poganstvo i prirodni duhovnost, 2 Židovi, 2 Hinduizam, 2 Čehoslovačka husitska crkva, 2 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana, 1 Starokatolička Crkva, 1 Baptistička Crkva i 1 Bahá'í.
Litomyšl, Češka
Stary Sącz, Poljska- Łańcut, Poljska [9]
- Kalwaria Zebrzydowska, Poljska
Kestel, Mađarska
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča [neaktivna poveznica]
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Levoča |
Bardejov • Giraltovce • Hanušovce nad Topľou• Humenné • Kežmarok • Levoča • Lipany • Medzilaborce • Podolínec • Poprad • Prešov • Sabinov • Snina • Stropkov • Spišská Stará Ves • Spišská Belá • Spišské Podhradie • Stará Ľubovňa • Svidnik • Svit • Veľký Šariš • Vysoké Tatry • Vranov nad Topľou | | |
| Kulturna dobra (6) | Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna dobra (2) | Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (5) | Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.) | ||
|
1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke 3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke 4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke | |||