Lička Jesenica

Koordinate: 45°00′N 15°30′E / 45.00°N 15.50°E / 45.00; 15.50
Izvor: Wikipedija
Lička Jesenica
Država Hrvatska
ŽupanijaKarlovačka
Općina/gradSaborsko

Površina[1]34,6 km2
Visina469 mnm
Koordinate45°00′N 15°30′E / 45.00°N 15.50°E / 45.00; 15.50

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno73
– gustoća2 st./km2

Poštanski broj47305
Pozivni broj047
AutooznakaOG

Zemljovid

Lička Jesenica na zemljovidu Hrvatske
Lička Jesenica
Lička Jesenica

Lička Jesenica na zemljovidu Hrvatske

Lička Jesenica je naselje u Lici, smješteno ispod planine Mala Kapela, pripada općini Saborsko i Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nadmorska visina u centru mjesta je 469 m.

Udaljenost do nacionalnog parka Plitvičkih jezera iznosi 10 kilometara, do Zagreba iznosi 109 kilometra, do Splita 184 kilometara, a do Senj (Jadransko more) je svega 43 kilometra zračne linije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništa iz 1991. godine, naselje je imalo 444 stanovnika, od čega je bilo 437 Srba, 1 Hrvat, te 6 ostalih i nacionalno neopredijeljenih.

Prema popisu stanovništa iz 2001. godine, većinsko stanovništvo je srpsko, pravoslavne vjere i mali broj slijedbenika Hare Krišna. Na posljednjem popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika.

Popis stanovništva kroz stoljeća[uredi | uredi kôd]

Parohija Lička Jesenica (što je do 1991. godine bio i mjesni ured Lička Jesenica), osim istoimenog mjesta u općini Saborsko parohija obuhvaća još naselja Begovac i Blata.

godina popisa 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
Begovac 167 254 259 300 296 238 234 310 296 281 256 218 135 174 25
Blata 297 340 306 365 379 465 445 468 435 330 341 299 240 31 50
Lička Jesenica 910 984 988 1087 1150 1093 998 1268 1002 972 817 717 553 444 119
Parohija (župa) ukupno 1374 1578 1553 1752 1767 1796 1677 2046 1733 1583 1414 1234 928 649 194

Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001.[3]

Naselje Lička Jesenica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
910
984
988
1087
1150
1093
998
1268
1002
972
817
717
553
444
119
100
73
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Jesenica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Naseljavanje i povijest[uredi | uredi kôd]

Lička Jesenica[4] se spominje još u 15. stoljeću, a prvi put su je naselili pravoslavni (SPC) Srbi 1609. godine. Poslije potpisanog mira između Turske i Austrougarske 11.11.1606.godine, položaj Srba na turskoj strani bio je sve teži, pa je prelazak srpskog stanovništva s turske na hrvatsku stranu bio sve češći i brojniji. Doseljenici su smatrali da će se udruženi s hrvatskim narodom lakše boriti protiv Turaka, te očuvati svoj nacionalni i vjerski identitet. U to vrijeme prostor od Sertić Poljane do ispred Modruša bio je napušten i to je bila ničija zemlja. Prva grupa pravoslavnih Srba doseljava se u Jesenicu 1609.godine ali se pod najezdom Turaka ubrzo povlače s tih područja, da bi se ponovo vratila veća grupa 1611.godine. U grupi su bile 62 porodice,sve su bile brojne,dosta ih je imalo i više od 10 članova,tako da je u ovoj grupi došlo preko 600 duša. Raspoređeni su u nebranjeni i napušteni prostor i imali su zadatak da obnove i brane tvrđavu u Jesenici, koja je u to vrijema bila najisturenija prema Turcima i nalazila se na pravcu čestih Turskih upada u Vojnu Krajinu. U centru naselja zvanom Šlos rasporedilo se nekoliko porodica u neposrednoj blizini zapuštene tvrđave. Ostale porodice dobile su posjede i bile razmještene u Potkapelu,Gmajnu i Potpolje kako bi bili zaštićeni rijekom Jesenicom. Sva naselja su objedinjena u jedan naziv Jesenica. Poslije Austro-ugarske aneksije Bosne nazivu Jesenica dodat je atribut "Lička". Iz Ličke Jesenice su 5. kolovoza 1991., JNA i snage pobunjenih Srba (pripadnici martićeve policije) bez ikakva povoda počele bombardirati Saborsko (vidi i pokolj u Saborskom).,[5] što je kasnije dokazano na suđenu Slobodanu Miloševiću u Hagu, kada je to postala općeprihvaćena činjenica. Uoči operacije Oluja nakon koje je Lička Jesenica oslobođena, pobunjeničke srpske vlasti pripremile su organiziranu evakuaciju srpskog stanovništva, tako da je tijekom oslobađanja, veći dio stanovništva organizirano napustio svoje domove, unatoč medijskih svakosatnih poziva hrvatskih vlasti.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Hram svetog proroka Ilije 1751.god

Lička Jesenica ima pravoslavnu crkvu koja je posvećena svetom Iliji, a izgrađena je 1751.godine. Sveti Ilija je ujedno i zaštitnik mjesta, te se tradicionalno svake godine 02.08. održava veliki crkveno narodni zbor i proslavlja slava hrama. [6]

Stari grad Ieseniza

Stari grad Ieseniza i frankopanska srednjovjekovna tvrđava koja je četverokutnog oblika podignuta 1544. godine (vidjeti u listu Pobratim br.16. od 15. travnja 1900) na blagoj uzvišenoj kosi u podnožju sjeverozapadnih padina brda Borik i zatvarala je prijelaz preko rijeke Jesenice. Rijekom je bila zaštićena s tri strane.Imala je četiri kule. Na 70 metera od istočne strane bio je iskopan dubok rov od ponora do glavnog toka rijeke u koji se u slučaju opasnosti puštala voda. Na rovu su bila dva čardaka. Na brdu Borik i zapadnim padinama brda Sivnik izgrađeni su čardaci, povezani rovovima koje su kontrolirali i branili stražari. U tvrđavi je 1806. rođen Mihajlo-Mićo Latas, kasnije poznatiji kao Omer Paša Latas (umro u Carigradu 1871.). Tvrđava je napuštana i obnavljana više puta, jer se nalazila na vrlo ugroženom pravcu. 1611.godine obnovili su je lokalni stanovnici, a 1625.god. pod najezdom Turaka napustili, da bi je ponovo zauzeli i obnovili 1642.god. te držali skoro tri stoljeća. Tvrđava je 1860.god pretvorena u pučku (osnovnu) školu, još 1900.godine tvđava je bila potpuno očuvana (vidjeti zapis Dragutina Hirca iz te godine, Daljnja okolina Plitvickih jezera), a 1924.god je napuštena, jer je iste godine završena izgradnja nove osnovne škole u Ličkoj Jesenici. Na žalost, danas više stari grad Ieseniza ne postoji i ostali su samo obrasli temelji ove tvrđave jer su joj komunističke vlasti nakon drugog svjetskog rata uništili svaki trag.

Rijeka Jesenica

Rijeka Jesenica

Izvire ispod Male Kapele i teče 3 km do sela Lička Jesenica. Ima oko 4km toka, od kojeg jedan dio (oko 1 km) ljeti presuši. Gornji tok rijeke protječe kroz prekrasnu gorsku dolinu, punu crnogorice. Zatim rijeka prolazi kroz polje i tu su joj obale gusto obrasle vrbovim grmljem. Rijeka je u gornjem toku plitka ( korito ima prosjecnu dubinu 1,5 m). U donjem toku, koji je u ravnici, dubine dostizu u samom selu i do 5 metara. U rijeci zivi samo potočna pastrva i pior. Rijeka je mjestimično siroka i do 20 metara, pa se onda suzuje na nekoliko metara širine.
Kvaliteta vode rijeke Jesenice
Tijekom 2006. godine provedeno je ispitivanje kvalitete vode rijeke Jesenice. Laboratorijsko ispitivanje je obavljeno u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba - Služba za zdravstvenu ekologiju. Usporedni rezultati govore da je voda rijeke Jesenice, voda I kategorioje. Značaj ovog rezultata je tim veći, jer je uzorkovanje obavljeno u Potpolju, dakle na kraju toka rijeke. Čitavim tokom zadržava ujednačenu kvalitetu i pitkost na bilo kojem mjestu. [7]

Most na rijeci Jesenici-1810.god

Stari most
na rijeci Jesenici izgradili su domicilni stanovnici koji nisu bili u vojnoj službi na crti obrane od turaka, a izrađen je od klesanog kamena i završen 1810. godine. Most je ujedno i dio stare ceste Marije Terezije koja je išla od Ogulina do Poljanka ( Plitvička Jezera), čiji su tragovi i danas vidljivi na ovome području.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Područna škola Lička Jesenica, izgrađena 1924.godine zbog nedostatka učenika danas više nije u upotrebi.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Već nekoliko godina u Ličkoj Jesenici postoji Hare Krišna centar, koji organizira ljetni kamp za svoje sljedbenike.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm
  4. http://www.lickajesenica.com/sajt/istorija/
  5. Vjesnik Svjedočenje u Haagu
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. http://www.saborsko.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=16&limitstart=3

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]