Likovna umjetnost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vincent van Gogh, Autoportret, 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara.

Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik. Ona je dio općeg svijeta umjetnosti kojemu pripadaju još: književnost, glazba, ples, gluma, film, i ostale umjetnosti.

Likovni jezik[uredi VE | uredi]

Dok se književnost izražava pomoću riječi, glazba pomoću zvuka, ples pokretom, likovna umjetnost se izražava oblicima (crtom, bojom i volumenom). Obliklik, otuda toj umjetnosti i ime. Imaju i drugi naziv - plastične umjetnosti (naglašava opipljivost ovih umjetnosti), a još ih zovu i prostorne umjetnosti (čime se naglašava da se likovne umjetnosti izražavaju u prostoru, za razliku npr. glazbe koja se izražava u vremenu). Prema tome, gledati u likovnom smislu znači isto što u književnom smislu znači – čitati. A svrha likovne kulture je u tome da upućuje u likovno čitanje slike, kipa ili građevine.

Likovni oblici imaju svoj smisao koji se može pročitati poznavanjem likovnog jezika. Likovni jezik se može spoznati dijelom racionalno (umno), a dijelom likovnom intuicijom. Mi možemo govoriti samo o objektivnom i formalnom dijelu - racionalnom, dok drugi dio - iracionalni, subjektivni, pripada svijetu pojedinca. Strukturu likovnog jezika ne čine slova, riječi, kao u konvencionalnom jeziku, nego likovni elementi:

Kompozicija opet ima svoje elemente po kojima se likovni elementi slažu u skladnu cjelinu. Likovne umjetnosti prema sredstvima izražavanja dijelimo na: crtež, grafiku i slikarstvo (koje su vezane za plohu) i kiparstvo i arhitekturu (koje su u prostoru).

Pored ovih postoje samostalne ljudske djelatnosti koje su nedvojbeno usko vezane za likove umjetnosti kao:

Anselm Adams, Zmijolika rijeka (Nacionalni park Grand Teton, Wyoming), fotografija iz arhive parka. Adams je bio jedan od prvih umjetničkih fotografa.

Crtež[uredi VE | uredi]

Albrecht Dürer, crtež Viteza na konju, skica za grafiku "Vitez, Smrt i Vrag".

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crtež
Crtež je grafički prikaz oblika na nekoj površini. U širem smislu, slika predmeta ili pojava, rađena pomoću grafičkih sredstava linijom, znakom, mrljom, točkom. Kombinacijom čistih linija, spajanjem crta i mrlja, kontrastom crnog i bijelog, efektom svijetla i sjene postiže se linearnost i plastičnost (trodimenzionalnost) crteža. Crtež je način izražavanja koji je stariji od pisane riječi. Tehnike koje se koriste pri stvaranju crteža nazivaju se crtačke tehnike.

Slikarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem). Slikanje je postupak gdje se nečim nanosi mješavina pigmenta i ljepila na podlogu (plohu) stvara slika. Plohe i tehnike slikanja su različite: npr. plohi zida odgovara tehnika freske, drvenoj ploči ili platnu – tempera, uljene boje, papiruakvarel, tempera, gvaš, itd. Slikarstvu je pretpostavka crtež, a osnovno izražajna sredstva su mu boja i ploha (likovna umjetnost). No, za razliku od fotografije, slikar ima veću slobodu oblikovanja i likovnog izražavanja, tj. može mijenjati oblik i boju svakog lika, prostora ili njihove odnose, pa čak i stvarati iz mašte ono što ne postoji.

Kiparstvo[uredi VE | uredi]

Venera iz Willendorfa je jedna od najstarijih skulptura na svijetu; oko 30000 pr. Kr. Kamen visine 11 cm, Povijesno-prirodni muzej, Beč.
Michelangelo, David, 1504., mramor, 5,17 m, Galerija Uffizi, Firenca. Jedna od najpoznatijih svjetskih skulptura.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kiparstvo
Kiparstvo (lat. sculpere = klesati) likovna umjetnost oblikovanja volumena u prostoru. Kipar je umjetnik koji se bavi kiparstvom i njegov zadatak je da oblikuje (modelira) materijal s kojime radi, kao što su glina, kamen i sl. Kiparstvo je trodimenzionalna umjetnost te se stoga naziva i prostorno-plastičko oblikovanje.

Kakve će oblike kipar stvarati ovisi o materijalu koji može biti savitljiv i rastezljiv – kao što su glina, plastelin, vosak, koji dopuštaju da se obliku dodaje i oduzima, dok primjerice drvo, kamen ili bjelokost, zbog krutosti građe, omogućuju samo oduzimanje.

U kiparstvu postoji više različitih kiparskih tehnika.

Osnovni likovni elementi u kiparstvu su volumen (oblik) i prostor, obzirom da kipar pri oblikovanju skulpture automatski oblikuje i prostor. Drugi likovni elementi koje kipar može koristiti i različito kombinirati su crta, ploha (likovna umjetnost), boja i površina.

Kiparska ili skulpturalna djela dijele se na:

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Arhitektura
Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom. Ona je likovna umjetnost koja ima praktičnu namjenu – zaštita od prirodnih nepogoda (kiša, vjetar, snijeg …), hladnoće ili vreline. Građevina izvana tvori volumen (kao skulptura), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva građe, osobitosti obrade površina, obojenost itd. Uz tri dimenzije – širinu, visinu i dubinu, arhitektura uključuje i četvrtu dimenziju – vrijeme, tj. kretanje potrebno da se arhitektura "doživi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutrašnjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog omotača.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]