Prijeđi na sadržaj

Limes Germanicus

Izvor: Wikipedija
Granice Rimskog Carstva
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Austrija Njemačka Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemska Slovačka
Godina uvrštenja2005. (26. zasjedanje)
2021. (prošireno) (44. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:430

Limes Germanicus (latinski za Germanska granica) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je utvrđena granica rimskih provincija Germania Inferior, Germania Superior i Raetia, te odvajala Rimsko Carstvo od nepokorenih germanskih plemena, od 83. do oko 260. godine. Na vrhuncu organizacije, granica se protezala od ušća rijeke Rajne u Sjeverno more, do Regensburga na Dunavu.

Porta praetoria (glavni portal), i zidine rimske utvrde u Saalburgu.

Limes Germanicus se dijeli na:

Sveukupna duljina granice bila je 568 km (341 milja), a uključivala je najmanje 60 utvrda i 900 utvrdbenih tornjeva.

Ostaci utvrde kod Dalkingena

Rimske obrambene utvrde su danas poznate zahvaljujući sustavnom iskapanju koje je financirala njemačka vlada. Godine 2005., ostaci Gornjogermanske i Raetinske granice su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio granica Rimskog Carstva,[1] zajedno s Hadrijanovim i Antoninovim zidovima u Velikoj Britaniji, dok je 2021. godine popis lokaliteta proširen na Austriju, Slovački i Nizozemsku.[2][3]

  • Rekontruirani rimski toranj kod Idsteina (Gornja germanska linija)
    Rekontruirani rimski toranj kod Idsteina (Gornja germanska linija)
  • Kaštel Biriciana (Weißenburg)
    Kaštel Biriciana (Weißenburg)
  • Turm Zugmantel (Taunus)
    Turm Zugmantel (Taunus)
  • Kastell Pfünz
    Kastell Pfünz
  • "Mala utvrda" kod Harlacha
    "Mala utvrda" kod Harlacha
  • Kastell Ellingen
    Kastell Ellingen
  • Kastell Eining
    Kastell Eining
  • Pretorianska vrata Regensburga
    Pretorianska vrata Regensburga
  • Ostaci tvrde kod Theilenhofena (Raetinska granica)
    Ostaci tvrde kod Theilenhofena (Raetinska granica)
  • Reljef s kolima između Rotenbachtala i Augsburga
    Reljef s kolima između Rotenbachtala i Augsburga

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Limes Germanicus
  1. ↑ Granica Rimskog carstva
  2. ↑ Frontiers of the Roman Empire – The Danube Limes (Western Segment). UNESCO (engleski). Pristupljeno 1. kolovoza 2021.
  3. ↑ Frontiers of the Roman Empire – The Lower German Limes. UNESCO (engleski). Pristupljeno 1. kolovoza 2021.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Svjetska baština u Austriji
Kulturna baština (11)
Povijesno središte Beča (2001.) • Povijesno središte Graza i Dvorac Eggenberg (1999.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio), Zajedno s Njemačkom i Slovačkom (2021.) • Hallstatt-Dachstein u području Salzkammerguta (1997.) • Nacionalni park Nežidersko jezero1) (2001.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Povijesno središte Salzburga 1996.) • Dvorac Schönbrunn (1996.) • Željeznica Semmering (1998.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden bei Wien) (2021.) • Dolina Wachau (2000.)
Austrijska zastava
Prirodna baština (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna svjetska baština (3)

1) Zajednička svjetska baština s Mađarskom 2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja 3) Zajedno s 12 drugih europskih zemalja 4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limes_Germanicus&oldid=6857275"