Ljubičevke

Ljubičevke
	Viola pumila
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Malpighiales;
Porodica:	Violaceae; Batsch
Rodovi
	vidi tekst
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Ljubičevke (lat. Violaceae), porodica cvjetnjača koja je dobila ime po rodu Viola, nekada klasificirana u vlastiti red Violales (ljubicolike), a danas redu Malpighiales.

Porodica se sastoji od 25 rodova^[1] s 806 priznatih vrsta o kojih 478 vrta ljubica, a raširene su u umjerenom, suptropskom i tropskom pojasu. To su zeljaste i drvenaste biljke (grmlje i manje drveće). Cvjetovi su dvospolni, pokedonačni ili u cvatovima, a plod je tobolac ili bobica.

Rod ljubica odlikuje se ugodnim mirisom i ljubičastim cvijetom. Rastu u šumama, rubovima šuma i travnjacima, a postoje i hibridne vrste nastale križanjem više vrsta.

Opis[uredi | uredi kôd]

Violaceae, ili porodic a ljubičica, sadrži 23 roda i 800 vrsta biljaka do drveća s nekoliko loza. Porodica je uglavnom tropska do umjerena, iako ima relativno malo vrsta u Maleziji i Australiji. Viola (400-600 vrsta) uglavnom je zeljasta i sjeverno umjerena; Rinorea (160–270 vrsta) je pantropska; a Hybanthus (90-150 vrsta) je pantropska i topla umjerena. Zajedno čine većinu porodice.^[2]

Listovi vrsta Violaceae su stipulasti i nazubljeni. Cvjetovi imaju samo pet prašnika, a postoji i prepoznatljiv izdanak nektarija. Nektar se obično izlučuje dodacima filamenata i skuplja se u izdanak koji formira donja latica. Mnoge vrste imaju kapsulaste plodove u kojima se sjemenke eksplozivno istiskuju dok se stijenka suši. Međutim, u porodici postoje različite morfologije cvjetova i plodova.^[2]

Grančice Rinorea koriste se kao štapići za žvakanje na zapadnoafričkim tržištima. Viola se obično uzgaja kao ukras (maćuhice, V. ×wittrockiana i druge ljubičice) u sjevernim umjerenim regijama. Viola odorata ima rizome i sjemenke koji su otrovni i uzrokuju gastroenteritis, ali također ima eterično ulje koje se često koristi u mirisima.^[2]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Viola hastata
Viola sororia var. missouriensis
Amphirrhox longifolia
Anchietea pyrifolia (sin. Noisettia pyrifolia)
Corynostylis arborea (sin. Corynostylis hybanthus)
Hybanthus heterosepalus (nije priznata)
Hymenanthera crassifolia
Hybanthus linearifolius (sin. Ionidium suffruticosum)
Isodendrion pyrifolium
Glossarrhen floribundus(nije priznata)
Melicytus ramiflorus
Paypayrola blanchetiana
Rinorea paniculata (sin. Alsodeia paniculata)

Rodovi[uredi | uredi kôd]

Afrohybanthus Flicker
Agatea A.Gray
Allexis Pierre
Amphirrhox Spreng.
Anchietea A.St.-Hil.
Bribria Wahlert & H.E.Ballard
Calyptrion Ging.
Decorsella A.Chev.
Fusispermum Cuatrec.
Hybanthopsis Paula-Souza
Hybanthus Jacq.
Isodendrion A.Gray
Ixchelia H.E.Ballard & Wahlert
Leonia Ruiz & Pav.
Melicytus J.R.Forst. & G.Forst.
Noisettia Kunth
Orthion Standl. & Steyerm.
Paypayrola Aubl.
Phyllanoa Croizat
Pigea Ging.
Pombalia Vand.
Rinorea Aubl.
Schweiggeria Spreng.
Scyphellandra Thwaites
Viola L.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ The Plant List. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2017. Pristupljeno 12. ožujka 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ ^a ^b ^c Britannica, pristupljeno 3. travnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Violaceae
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Violaceae

[1] The Plant List. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2017. Pristupljeno 12. ožujka 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[Britannica-2] Britannica, pristupljeno 3. travnja 2024.

[1]

[2]