Ljubinje

Izvor: Wikipedija
Ljubinje
Pravoslavna crkva u Ljubinju
Pravoslavna crkva u Ljubinju
Pravoslavna crkva u Ljubinju
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 3.511
 - Naseljeno mjesto 2.595
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 88380
Pozivni broj +059
Broj naselja 21[1]
Službena stranica opstinaljubinje.org
Zemljovid
Položaj Ljubinja u BiH
Položaj Ljubinja u BiH

Položaj Ljubinja u BiH

Ljubinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, na pola puta između Trebinja i Mostara. Nalazi se na obodu Ljubinjskog polja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Ljubinje
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 3748 (89,83 %) 3840 (85,03 %) 4170 (86,21 %)
Muslimani 332 (7,95 %) 407 (9,01 %) 532 (10,99 %)
Hrvati 39 (0,93 %) 55 (1,21 %) 62 (1,28 %)
Jugoslaveni 19 (0,45 %) 148 (3,27 %) 17 (0,35 %)
ostali i nepoznato 34 (0,81 %) 66 (1,46 %) 56 (1,15 %)
ukupno 4172 4516 4837

Ljubinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Ljubinje
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2114 (93,33 %) 1448 (87,22 %) 710 (89,19 %)
Muslimani 103 (4,54 %) 74 (4,45 %) 49 (6,15 %)
Hrvati 3 (0,13 %) 5 (0,30 %) 5 (0,62 %)
Jugoslaveni 17 (0,75 %) 107 (6,44 %) 16 (2,01 %)
ostali i nepoznato 28 (1,23 %) 26 (1,56 %) 16 (2,01 %)
ukupno 2265 1660 796

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Ljubinje
godina popisa 2013.[1]
Srbi 3469 (98,80 %)
Bošnjaci 12 (0,34 %)
Hrvati 10 (0,28 %)
ostali i nepoznato 20 (0,57 %)
ukupno 3511
Ljubinje – naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[1]
Srbi 2567 (98,92 %)
Hrvati 8 (0,31 %)
Bošnjaci 4 (0,15 %)
ostali i nepoznato 16 (0,62 %)
ukupno 2595

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Općinu Ljubinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[1] :

Bančići, Dubočica, Gleđevci, Grablje, Gradac, Ivica, Kapavica, Krajpolje, Krtinje, Kruševica, Ljubinje, Mišljen, Obzir, Pocrnje, Pustipusi, Rankovci, Ubosko, Vlahovići, Vođeni, Žabica i Žrvanj.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, veći dio općine Ljubinje ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušlo je naseljeno mjesto Bančići, koje je pripalo općini Stolac.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi put se spominje u 14. stoljeću.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo se u posljednjih petnestak godina bavi uglavnom poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 20. svibnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Ljubinje
Nedovršeni članak Ljubinje koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Ljubinje treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.