Prijeđi na sadržaj

Logička pogreška

Izvor: Wikipedija

Logičkom pogreškom u logici i retorici nazivamo nevaljani zaključak koji je nastao nepravilnim zaključivanjem.

Aristotelova podjela

[uredi | uredi kôd]

Još iz antike dolazi Aristotelova podjela logičkih pogrešaka na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne logičke pogreške, dok su sofizmi namjerne logičke pogreške, čiji je cilj zbunjivanje protivnika.[1]

Antički primjeri sofizama

[uredi | uredi kôd]

Rogati

  • A: Što nisi izgubio, to imaš?
  • B: Da.
  • A: Rogove nisi izgubio?
  • B: Ne.
  • A: Dakle, imaš rogove.

[Ako tko nije što izgubio, to ne znači da to ima jer ne može izgubiti stvari koje nema.]

Govorne logičke pogreške

[uredi | uredi kôd]

Ostale logičke pogreške

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Gajo Petrović, "Logika", Školska knjiga, Zagreb, str. 122
Ovaj je članak mrva: osnova ili početak budućega enciklopedijskog članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.