Loson

Loson ${\ce {C10H6O3}}$
Kemijska struktura losona
IUPAC nomenklatura	2-hidroksi-1,4-naftokinon
Ostala imena	Loson C.I. Prirodna narančasta 6 C.I. 75480
Identifikacijski brojevi
CAS broj	83-72-7 ✓
EC broj	201-496-3 ✓
PubChem broj	6755 ✓
Osnovna svojstva
Molarna masa	174,15 g·mol−1
Izgled	Žute prizme
Talište	Od 195 do 196 °C
Topljivost u vodi	Gotovo netopljiv u vodi
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti Smrtonosna doza ili koncentracija 100 mg/kg
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Loson je prirodno bojilo, C₁₀H₆O₃ (C.I. 75480), ima talište 192 °C, kristalizira u žutim iglicama (iz etanola i octene kiseline). Nalazi se u lišću žute lavsonije (lat. Lawsonia inermis sensu latiore) i u njena dva varijeteta (L. inermis i L. spinosa). Suho lišće sadrži oko 1% losona. Loson otopljen u toploj vodi daje narančastožutu boju, a u alkalijama narančastocrvenu. Vunu i svilu boji narančastožuto. Upotrebljava se kao kozmetičko sredstvo za bojenje kose i nokata, te za štavljenje kože.

Kana

Podrobniji članak o temi: Kana (boja za kosu)

Kana, hena ili kna (tur. kına od arap. ḥinnā’) je žućkasto-zeleni prašak od lišća biljke Lawsonia inermis, koji se upotrebljava, osobito na Orijentu, za bojenje kose, brade i nokata. Kana kosu boji smeđecrveno s kovinastim sjajem. Lawsonia inermis je grm iz porodice vrbica, visok od 2 do 6 metara. Raste u tropskim krajevima Staroga svijeta, a najviše se uzgaja u Egiptu (egipatska kana). Za još tamniju boju miješa se s praškom reng od lišća biljke Indigofera argentea (indigo).

Prirodna bojila

Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Kana je žućkasto-zeleni prašak od lišća biljke Lawsonia inermis.

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Karbociklička prirodna bojila

Podrobniji članak o temi: Bojilo

Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju kinonske strukturne dijelove. U prirodi se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili pigmenti. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati naftokinona i antrakinona. U prvoj su skupini alkanin, juglon i loson, a u drugoj alizarin, frangulaemodin i krizofanska kiselina.

Slike

Etiopska djevojka s obojenom kosom od kane. Brada zatamnjena kanom (Pakistan). Biljka Lawsonia inermis. Mehndi, oblik tjelesne umjetnosti iz drevne Indije, primjenjivan na obje ruke.