Lovrenc Bogović

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Lovrenc (Lovre) Jure Bogović (Bogovich) (Veliki Borištof, 22. ožujka, 1723.Monošter, 12. siječnja, 1789.) hrvatski je franjevac, pisac, svećenik te važni autor književnosti Hrvata iz Gradišća u 18. stoljeću.

Životopis[uredi VE | uredi]

Lovrenc Bogović bio je rođen kao Jure Bogović, ime Lovrenc je dobio kod franjevaca. Primljen je u red 19. veljače, 1742. i 1746. je posvećen duhovnikom. S prekidima je živio u samostanu Novi Grad (1749.-1753.; 1755.-1759.; 1760.-1761.; 1767.-1771.; 1779.). Kapelan je bio u Koljnofu 1772.-1773. godine. U međuvremenu je bio u samostanu u Željeznom. 16 godina je živio u Monoštru (Szentgotthárd), u cistercijanskom samostanu, gdje je i umro te pokopan (ovdje danas još uvijek Slovenci žive, vjerojatno zbog hrvatskog porijekla je bio Bogović imenovan).

Rad[uredi VE | uredi]

Bogović je organizirao hrvatska sela u okolici Željeznog, a njegov ortak Bogomir Palković u južnom Gradišću. Palković i Bogović dali su gradišćankim Hrvatima prvu masovnu narodnu organizaciju. Neprocjenjive su sociopsihološke vrijednosti takvoga narodnoga pokreta, masovni redoviti mjesečni sastanci, međusobno upoznavanje i usredotočenje duhovnih snaga u hrvatskom jeziku, u duhu hrvatske pobožnosti u određenom vjerskom smjeru.

Bogovićevo najveće djelo je molitvenik Hizsa zlata. Taj je molitvenik tiskan petnaestak puta s izvornim naslovom, a od 1829. u obradi Jožefa Ficka so obilježjem Nova hizsa zlata isto toliko puta.

U suautorstvu s Palkovićem je napisao još jedan molitvenik Duhovni vertlyacz

Djela[uredi VE | uredi]

  • Duhovni vertlyacz z-trimi rósiczami va Nóvom Gradu od Duhovnih Szinov Réda Szvétoga Ferencza (1753.)
  • Slabikar (1753. Bogović i Palković)
  • Hizsa zlata z-marlyivim trudóm, y z-velikum szkerblym uzidana pri szv. brigu kalvarie (1754.)
  • Obchinszke miszie pitanya kni'sicze (1759. Bogović i Palković)
  • Marianszko czveche Selézni pri Kalvarij pobrano, i Marij offrovano (1781. Bogović, Palković i Jeremijaš Šoštarić)

Izvori[uredi VE | uredi]