Ludvig II. Bavarski
Ludvig II. Oton Bavarski (München, 25. kolovoza 1845. — jezero Starnberg kraj Münchena, 13. lipnja 1886.), bavarski kralj od 1864. do 1886. godine, najstariji sin Maksimilijana II. iz dinastije Wittelsbacha. U prusko-austrijskom ratu 1866. ratovao je protiv Pruske, a u francusko-pruskom ratu (1870. – 1871.) stao je na stranu Pruske i Bismarcka.[1] Godine 1871. priključio je svoje zemlje novoosnovanom Njemačkom Carstvu.
Zbog duševne bolesti, uklonjen je s prijestolja 1886. i zatočen te je uskoro umro, vjerojatno počinivši samoubojstvo.[1]
Bio je poznat kao pokrovitelj glazbenika Richarda Wagnera i po gradnji mnogobrojnih dvoraca od kojih je najpoznatiji Neuschwanstein izgrađen 1869. godine.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Opća enciklopedija, sv. V, JLZ, Zagreb, 1979.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Kontroverzna smrt Ludviga II.
- Stranice i članci o Ludvigu II.
- Teorije o smrti Ludviga II. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2011.
| Prethodnik: | Bavarski kralj | Nasljednik: |
| Maksimilijan II. Josip (1848.–1864.) | Oton I. (1886.–1912.) |
Nedovršeni članak Ludvig II. Bavarski koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.