LyX

Izvor: Wikipedija
LYX 2.3.6 na distribuciji linuxa Fedora.

LyX (stilizirano LYX; izgovara se [liks]) je program za obradu teksta s grafičkim sučeljem koji za slog teksta u pozadini koristi LaTeX. Za razliku od većine programa za obradu teksta koji slijede paradigmu WYSIWYG (ono što vidiš to i dobiješ), LyX počiva na WYSIWYM (ono što vidiš je ono što si zamislio): prikaz na ekranu je semantička struktura stranice i tek je donekle slična dokumentu koji će složiti TeX.

Iako za pisanje u LyXu nije potrebno poznavanje programiranja u LaTeXu, on od LaTeXa baštini iznimne mogućnosti i fleksibilnost pa se može koristiti za uređivanje opsežnih dokumenata profesionalnog sloga — knjiga, izvještaja, akademskih radova i članaka, disertacija i sl.

LyX je popularan među autorima u tehničkim i znanstvenim disciplinama zbog naprednih mogućnosti uređivanja matematičkih formula, no sve ga više koriste i drugi autori zbog jednostavne uporabe bibliografskih baza i mogućnosti rada s više međusobno povezanih datoteka.[1][2][3][4]

LyX je dostupan za sve popularne operacijske sustave: Windows, MacOS i Linux. On je besplatan i slobodan softver s licencijom GNU General Public Licence.

Osobine[uredi | uredi kôd]

PDF dokument stvoren uz pomoć LYXa

LyX je potpuni i moćni program za obradu teksta.[5] Sposoban je raditi sa strukturiranim dokumentima, čak i onima čiji se sadržaj nalazi u nekoliko datoteka. Jedan dokument može imati definirane grane za različite konačne verzije, moguće je praćenje promjena, a ima i podršku za pisanje dokumenata na većini svjetskih jezika, provjeru pravopisa, ilustracije i uređivanje tablica. LyX automatski numerira zaglavlja i naslove cjelina te generira sadržaj. Posjeduje moćan uređivač matematičkih formula koje se unose bilo s pomoću grafičkog sučelja bilo samo preko tipkovnice.

LyX podržava mnoge klase i predloške dostupne u LaTeXu kroz \documentclass{} i dodatke u mnoštvu postojećih .sty datoteka. Za one kojih nema mogu se u LyXu isprogramirati moduli. Slog teksta poštuje najbolje tipografske standarde, uključujući dodavanje ligatura, podešavanje razmaka slova i riječi, uvlake i razlaganje riječi pri opkoračenju. Za citiranje se koriste BibTeX i BibLaTeX, svi dijelovi dokumenta mogu se unakrsno referencirati s umetnutim poveznicama u stvorenom PDF-u.

Dokumenti se mogu kompilirati u LaTeXu, PdfLaTeXu, XeTeXu i LuaTeXu ili snimiti kao DocBook SGML, HTML i obični tekst.

LyX podržava jezike koji se pišu zdesna poput arapskog, perzijskog i hebrejskog. Podržani su kineski, japanski i korejski jezik.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Matthias Ettrich je 1995. na Usenetu objavio prvu verziju shareware programa nazvanog Lyrix. Ubrzo zatim Lyrix je preimenovan te je započeo razvoj LyXa kao programa otvorenog koda.[6]

Nove verzije LyXa objavljuju se bez unaprijed zadanog rasporeda, najčešće kad postoje važni ispravci programskih pogrešaka ili značajna poboljšanja. U siječnju 2021. godine, posljednja stabilna inačica programa bila je 2.3.0[7]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • LyX – The Document Processor. www.lyx.org (engleski). Pristupljeno 8. siječnja 2021.
  • LyX bug tracker. www.lyx.org. Pristupljeno 8. siječnja 2021.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. LyX wiki | LyX / Using LyX for Linguistic Papers. wiki.lyx.org
  2. LyX wiki | LyX / HumanitiesLyX. wiki.lyx.org
  3. LyX and Lulu | Linux Journal. www.linuxjournal.com
  4. LyX wiki | LyX / ProducedPublications. wiki.lyx.org
  5. LyX | Features. www.lyx.org. Pristupljeno 15. srpnja 2019.
  6. LyX Archaeology::Xforms timeline. www.lyx.org
  7. LyX news and releases. Pristupljeno 6. rujna 2020.