Crvotočine

Crvotočine
Kijačasta prečica, Lycopodium clavatum
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Razred:	Lycopodiopsida
Red:	Lycopodiales DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820
Porodica:	Lycopodiaceae P. Beauv. ex Mirb., 1802

Crvotočine (lat. Lycopodiaceae), porodica izospornih papratnjača, jedina u redu Lycopodiales u razredu crvotočnica (Lycopodiopsida). Ime nosi po rodu zeljastih vazdazelenih trajnica Lycopodium, hrvatski nazivan crvotočina, vilin vinac ili prečica. Biljke su porijeklom uglavnom iz tropskih planina, ali su također uobičajene u sjevernim šumama obje hemisfere.

Opis

Crvotočinama pripada nekih 400 vrsta vaskularnih biljaka bez sjemena. Taksonomija obitelji bila je sporna, a broj rodova varira ovisno o izvoru.

Fizički opis Crvotočine su niske zimzelene biljke s igličastim ili ljuskastim lišćem. Mnoge vrste imaju konusne nakupine malih listova (strobili), od kojih svaki ima bubrežastu kapsulu spore na dnu. Biljke su homosporne, što znači da proizvode samo jednu vrstu spora. Imaju kopnene ili podzemne gametofite koji variraju u veličini i obliku ovisno o rodu. U nekim vrstama, uključujući gotovo sve one iz sjevernog umjerenog pojasa, podzemni gametofit je ovisan o povezanoj gljivi za nastavak rasta. Ova spolna faza izmjenjuje se u životnom ciklusu s biljkom koja proizvodi spore, sporofitom, koji je nadzemni i nastaje nakon oplodnje.

Stabljika je viličasto razgranata. Pri dnu gornje strane listova nalaze se trusnici (Sporangiji), u kojima nastaju truske jednake veličine (izospore). Iz ovih trusaka se u vlažnom tlu razvijaju protaliji s muškim i ženskim spolnim organima, anteridijima i arhegonijima.

Vrste u Hrvatskoj

U Hrvatskoj rastu jednoljetna crvotočina šumska ili puzava prečica (Lycopodium annotinum) i obična, kijačasta crvotočina ili kijačasta prečica (Lycopodium clavatum), obje su ljekovite. Od drugih rodova prisutne su i sploštena crvotočina (Diphasiastrum complanatum), vražji papak (Huperzia selago), koja raste po planinskim crnogoričnim šumama. Cretna crvotočina (Lycopodiella inundata), rijetka je vrsta.

Sastoji se od 4 potporodice sa 472 vrste unutar 17 rodova

Rodovi

1. Lycopodielloideae W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.
   1. Lycopodiella Holub (12 spp.)
   2. Pseudolycopodiella Holub (13 spp.)
   3. Lateristachys Holub (3 spp.)
   4. Palhinhaea Franco & Vasc. (26 spp.)
   5. Brownseya Li Bing Zhang, L. D. Sheph., D. K. Chen, X. M. Zhou & H. He (1 sp.)
2. Lycopodiastroideae Li Bing Zhang & X.M.Zhou, 2022
   1. Lycopodiastrum Holub ex R. D. Dixit (1 sp.)
3. Lycopodioideae W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.
   1. Diphasium C. Presl ex Rothm. (4 spp.)
   2. Dendrolycopodium A. Haines (5 spp.)
   3. Austrolycopodium Holub (7 spp.)
   4. Pseudodiphasium Holub (1 sp.)
   5. Pseudolycopodium Holub (1 sp.)
   6. Lycopodium L. (7 spp.); − crvotočina, prečica, vilin vinac
   7. Spinulum A. Haines (2 spp.)
   8. Diphasiastrum Holub (20 spp.); − difazijastrum.
4. Huperzioideae W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.
   1. Phylloglossum Kunze (1 sp.)
   2. Phlegmariurus (Herter) Holub (307 spp.)
   3. Huperzia Bernh. (62 spp.); Bernh., − huperzija, hupercija, đavolji nokat

1. Lycopodites Lindley & W. Hutton, 1833 †
2. Lycoxylon B.P. Srivastava, 1944 †
3. Mesostrobus J. Watson, 1909 †
4. Sagenaria A.T. Brongniart, 1822 †

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lycopodiaceae
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Lycopodiaceae