Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 207.732 članka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Jedini je hrvatski klub s europskim klupskim naslovom, osvojenim Kupom velesajamskih gradova. Nadimci kluba su modri, zagrebački plavi, plavi lavovi, purgeri. Maskota kluba je lav Maksi. Domaće utakmice igra na Stadionu Maksimir. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima Bad Blue Boysima. Klub je cijenjen u svijetu po svojoj nogometnoj školi koja se zadnjih godina smatra za jednu od najboljih u Europi. Klub nastavlja tradiciju Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski) utemeljenog u travnju 1911. godine. Tijekom 34 godine djelovanja šest puta je osvojio naslov prvaka Kraljevine Jugoslavije i NDH (1923., 1926., 1928., 1937., 1940. i 1943.). Pod tim nazivom nastupao je do svibnja 1945. godine, a potom je rasformiran odlukom nove komunističke vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Dinamo je od Građanskog baštinio veći dio svoje tradicije (grb i boja). U prostorijama Elektre u Gundulićevoj ulici, osnovan je 9. lipnja 1945. godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na moskovski Dinamo. Ondašnji zagrebački športski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, predložio je ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa SSSR-om. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 18. srpnja − Počinje 20. Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu. 16. srpnja − Otvorene 44. Osorske glazbene večeri. 14. srpnja − Hrvatski tenisač Ivan Dodig i tajvanska tenisačica Latisha Chan osvojili su Wimbledon u konkurenciji mješovitih parova. 14. srpnja − Počelo 65. Splitsko ljeto. 13. srpnja − Svečano otvoren novi terminal Zračne luke Split površine 35.000 metara četvornih, u čiju je izgradnju uloženo 450 milijuna kuna vlastitih novčanih sredstava zračne luke, uz kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a izvođači radova bile su hrvatske tvrtke. 13. srpnja − U središtu Rijeke pronađeni su ostatci povijesne riječke luke iz vremena kad je more bilo puno bliže sadašnjim zgradama. 9. srpnja − Samostansko ljekarništvo Male braće u Dubrovniku proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom i bit će upisano u Listu zaštićenih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rješenjem od 9. srpnja zaštitilo ga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Arhiv  Izabrana slika Klapa s mora	Arhiv  Na današnji dan 19. srpnja – Dan državnosti u Laosu 1700. – Rođen je Ivan Ranger, najveći slikar hrvatskih pavlina. 1870. – Francuska je objavila rat Pruskoj, koja će je u Francusko-pruskom ratu potpuno poraziti. 1893. – Rođen je ruski književnik Vladimir Majakovski (slika), jedan od velikana futurizma. 1947. – Aung San, borac za slobodu Mianmara, ubijen je nekoliko mjeseci prije osamostaljenja zemlje. Nedavni dani: 18. srpnja – 17. srpnja – 16. srpnja
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata