Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 198.822 članka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. - Zagreb, 9. studenoga 1955., bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj. U Rijeci, Sušaku i Senju polazio je klasičnu gimnaziju gdje je 1902. godine maturirao. Studij slavistike i germanistike završio je u Beču 1907. godine doktorskom tezom "O čakavštini hrvatskoga priobalja" kod Vatroslava Jagića. Predavao je u Zagrebu na Akademiji za kazališnu umjetnost, te na Višoj pedagoškoj školi od 1923. do 1943. godine, kad je postao redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se starijom hrvatskom književnošću, posebice dubrovačkim književnim krugom. Pisao je eseje i studije. Prevodio je djela sa talijanskog i njemačkog jezika. Frangeš svoj prikaz Kombolova rada počinje prikazom međuljudsko-stručnih odnosa Kombola i njegovih kolega i suvremenika: Za Kombola ocjenjivača i historičara novije hrvatske književnosti od bitna je i odsudna značenja dugogodišnje drugovanje s Krležom. Kombol preuzima i dalje razvija ideje iznesene u "Fazama"; neke je sudove ublažio ili potanje obrazložio (Gjalski, Novak, Kozarac); nekim je sudovima pomoglo povezivanje s odabranim tekstovima (Kozarac, Kumičić); no u biti, sve tri radnje čine cjelinu i jasno pokazuju kojim bi se smjerom kretala Kombolova razmišljanja da se taj veliki historičar prihvatio pisanja druge knjige povijesti hrvatske književnosti. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 19. rujna − 43. hodočašće Hrvata katolika Djevici Siromaha u Banneux, u općini Sprimont na belgijskim Ardenima, jugoistočno od grada Liegea. 18. rujna − Svjetski makedonski kongres, neformalni svjetski sabor Makedonaca širom svijeta, dodijelio u Skopju hrvatskoj zastupnici u europskom parlamentu Marijani Petir počasnu nagradu „Makedonski senator“, jer se radom i zalaganjem dokazala kao pravi i iskreni prijatelj Makedonije i Makedonaca. 18. rujna − U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu otvorena izložba Marijane Borić u povodu 450. godišnjice rođenja hrvatskoga znanstvenika 'Marin Getaldić – pogled u novo doba' . 17. rujna − Umro predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza, bivši direktor reprezentacije i počasni član europske plivačke federacije LEN Ivan Varvodić. 16. rujna − Hrvatska teniska reprezentacija ušla je u završnicu Davisova kupa pobjedom nad SAD-om od 3:2. 16. rujna − Izbornik australske vaterpolske reprezentacije, hrvatski trener Elvis Fatović odveo Australiju do srebrnog odličja na Svjetskom kupu u Njemačkoj. 15. rujna − Hrvatski veslači, braća Valent i Martin Sinković postali su svjetski prvaci u dvojcu bez kormilara. 15. rujna − Počeo 3. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu.
Arhiv  Izabrana slika Indijska kuhinja	Arhiv  Na današnji dan 21. rujna – imendani i blagdani: Sv. Matej ap. i ev., Matko, Matiša, Jona; Dan nezavisnosti u Armeniji, Belizeu i na Malti 1938. – Umrla je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica priznata u Hrvatskoj i svijetu kao jedna od najznačajnijih pisaca za djecu. 1860. – Umro je Arthur Schopenhauer (na slici), jedan od najznačajnijih filozofa devetnaestoga stoljeća. 1792. – Odlukom o razrješavanju monarhije, Francuska je postala republikom. 1949. – U Kini je formirana Centralna narodna vlada na čelu s Mao Ce Tungom. Nedavni dani: 20. rujna – 19. rujna – 18. rujna
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata