Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 174.957 članaka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Pregled halštatske i latenske kulture U hrvatskim je krajevima željezno doba, koje se nastavlja na brončano doba, počelo u različito vrijeme – u Istri u 11. st. pr. Kr., u Lici tijekom 10. st. pr. Kr., a u sjevernoj Hrvatskoj, slično kao u zapadnoj i srednjoj Europi, oko 800. pr. Kr. Kao i drugdje po Europi, početak željeznodobnoga razdoblja u pojedinim je područjima različit i ovisi o mjesnim uvjetima i o vanjskim utjecajima, a s Bliskog Istoka i Egipta u Europu prodire u 11. st. pr. Kr., i to s egejskoga područja i Podunavljem. Dio današnjeg hrvatskog područja našao se u susjedstvu visokih sredozemnih civilizacija (grčka, etrurska, italska). Nositelji halštatskih kultura bili su Histri, Japodi, Liburni, Delmati i Panonci. Živa sveza sa sredozemnim kulturama kasnohalštatsku civilizaciju zapadne i srednje Europe tijekom 5. st. pr. Kr. preobrazilo je u latensku kulturu mlađega željeznog doba, a njezini glavni promicatelji bili su Kelti. U željeznom dobu su se za izradbu oružja, oruđa i drugih predmeta koristili željezom. Tad se povećava se broj stanovnika, oblikuju se trgovački putovi i veze, nastaju etničke i etničko-plemenske zajednice, društveno raslojavanje kojim se izdvojio bogati sloj, nastanjen u kneževskim utvrđenim središtima, prepoznatljiv po grobnicama s prestižnim prilozima grčkoga, etrurskoga i italskoga podrijetla. Razdoblje starijega željeznoga doba na području srednje i zapadne Europe, nazvano halštatskom kulturom, traje do oko 450. pr. Kr., a mlađe željezno doba ili latenska kultura razvija se u drugoj polovici 1. tisućljeća pr. Kr. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 19. − 24. lipnja − U Dubrovniku 10. konferencija ISABS-a posvećena novim iskoracima u medicini, te forenzici i antropološkoj genetici, jedan od najvažnijih svjetskih znanstvenih događaja u 2017. godini. 17. lipnja − Ratko Kovačić, čelni čovjek Hrvatskog paraolimpijskog odbora, izabran je za predsjednika Europskog paraolimpijskog odbora. 17. lipnja − Završilo europsko prvenstvo u Caorleu u elektroničkom pikadu na kojem je Hrvatska osvojila četiri zlata, tri srebra i pet bronca: zlato su osvojili Dean Biškupić u pojedinačnoj, Marina Letica i Alan Ljubića u mješovitim parovima, a muška reprezentacija četvrti put zaredom, ukupno osmo zlato u jedanaest uzastopnih završnica EP-a. 16. lipnja − Umro bivši njemački kancelar Helmut Kohl, vođa njemačkih demokršćana, "otac ujedinjenja Njemačke" i veliki prijatelj Hrvatske, iznimna doprinosa u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i u potpori Hrvatskoj na putu prema europskim integracijama. 15. lipnja − Na CMAS Europskom bazenskom prvenstvu u Cagliariju u disciplini ronjenja na dah bez peraja (DNF), hrvatski ronilac, višestruki svjetski prvak Goran Čolak postavio novi svjetski rekord. 13. lipnja − Međunarodni tim astrofizičara sa zagrebačkog PMF-a proveo je istraživanja neba koja su dala toliko vrijedne i zanimljive rezultate da im je ugledni astronomski časopis Astronomy & Astrophysics posvetio cijeli poseban broj.
Arhiv  Izabrana slika Mikrokristali vitamina C u unakrsno polariziranom osvjetljenju.	Arhiv  Na današnji dan 25. lipnja – Dan državnosti u Hrvatskoj i Sloveniji 1822. – Umro je njemački književnik E. T. A. Hoffmann, koji je u svojim novelama vješto spojio stravu i užas s narodnim bajkama. 1876. – Udružene snage plemena Lakota i Čejena pobijedile su vojsku generala Custera u bitki kod Little Bighorna. 1894. – Rođen je hrvatski skladatelj i dirigent Krešimir Baranović, autor popularnog baleta Licitarsko srce. 1991. – Hrvatski sabor usvojio je odluku o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Nedavni dani: 24. lipnja – 23. lipnja – 22. lipnja
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata