Makarska

Koordinate: 43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020
Izvor: Wikipedija
Inačica 4724883 od 3. lipnja 2016. u 12:52 koju je unio Gradmakarska (razgovor | doprinosi)
Makarska

Grb Makarske
Država Hrvatska
ŽupanijaZastava Splitsko-dalmatinske županije Splitsko-dalmatinska

GradonačelnikTonći Bilić dipl.ing. (SDP)
NaseljaMakarska, Veliko Brdo

Površina[1]37,8 km2
Površina središta26 km2
Visina7 mnm
Koordinate43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno13 301
– gustoća352 st./km2
Urbano12 809
– gustoća512 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Klement
Dan mjesta24. listopada

Poštanski broj21300
Pozivni broj(0)21
AutooznakaMA
Stranicamakarska.hr

Zemljovid

Makarska na zemljovidu Hrvatske
Makarska
Makarska

Makarska na zemljovidu Hrvatske

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja, mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo broji 13.716 stanovnika.[3]

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Ime

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[4][5]

Zemljopisni položaj

položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije
pogled s Biokova

Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Zimska prosječna temperatura je 10°C, a ljetna oko 25°C.

Povijest

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut mu je spomenik, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika

Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Na zadnjim lokalnim izborima 2005. godine najviše glasova je osvojio SDP, zajedno s koalicijskim partnerom Sinišom Srzićem, nezavisnim kandidatom.

Gradonačelnik grada je dr. Marko Ožić-Bebek iz redova HDZ-a. Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić, prvi čovjek makarskog SDP-a, ali do toga nije došlo zbog prelaska dotad nezavisnog vijećnika Siniše Srzića u HSLS. Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog, HDZ-ovog kandidata dr. Marka Ožić-Bebeka. Na lokalnim izborima 2013. za gradonačelnika je izabran Tonći Bilić iz redova SDP-a.

Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13.834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,[6] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.[7]

Popis 2001.

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska broji 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13.716 stanovnika.

Popis 1991.

Kultura

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Poznate osobe

Šport

  • Košarkaški klub "Amfora"
  • Atletski klub "Sveti Marko"
  • Ragbi klub "Makarska rivijera"
  • Radnički nogometni klub "Zmaj"
  • Ženski rukometni klub "Makarska"
  • Rukometni klub "Kingtrade"
  • Veslački klub "Biokovo"
  • Tenis klub "Makarska"
  • Vatrepolo klub "Galeb"
  • Malo nogometni klub "Novo vrijeme"
  • Kickboxing klub "Mawashi"
  • Odbojkaški klub "Makarska"
  • Judo klub "Biokovo"
  • Biciklistički klub "Makarska"
  • Jedriličarski klub "Bura"
  • Kuglački klub "Biokovo"
  • Športsko plesni klub "Briljantin"
  • Boćarski klub "Makarska"
  • Šahovski klub "Makarska"
  • Klub jedrenja na dasci "Jedro"
  • Spelološko alpinistički klub "Ekstrem"
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Biokovo"
  • Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"
  • Udruga malog nogometa
  • Bagminton klub "Arka"
  • Maketarski klub "Sveti Petar"

Obrazovanje

Osnovne škole

  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole

  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti

Galerija

Panoramski pogled na Makarsku

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2001.
  4. Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita, lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  5. Nacional KUHARSKI KANCONIJER Fenički grimiz iz volkove kućice
  6. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  7. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  8. (nje.) Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann, ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.
  9. (nje.) S. Cella: Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.
  10. O. Franić/IvoR: Makarsko primorje, Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Makarska